Funkcija (matematika)

Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje članova jednog skupa (domena) u drugi (kodomena).[1] Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno, tj. svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene.

Definicija

uredi

Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka   koja sadrži skupove  ,   i neko pravilo   po kojem se svakom članu   pridružuje jedinstveni član   tako da je  .

Skup   se naziva područje definicije ili domena funkcije  , a skup   područje vrijednosti ili kodomena funkcije  . Član domene   je nezavisna varijabla ili argument funkcije  , a član kodomene   je zavisna varijabla funkcije  .

Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje, pišemo  . Želimo li istaknuti pravilo po kojem funkcija djeluje, pišemo  .

Jednakost funkcija

uredi

Funkcije   i   su jednake, što zapisujemo sa  , ako vrijedi:

  1. imaju jednake domene, tj.  ;
  2. imaju jednako pravilo preslikavanja tj.  .

Na primjer, funkcije   i   nisu jednake. One imaju jednako pravilo pridruživanja, jer, kada se kod   skrati razlomak, dobijemo  .
Međutim, nemaju jednaku domenu, jer funkcija   nema vrijednost za  . Dijeljenje s nulom nije definirano, pa je domena  , skup realnih brojeva bez nule. Domena  , čitav skup realnih brojeva.

Klasifikacija funkcija

uredi

Funkcija može imati mnogo svojstava, ali neka od važnijih su injektivnost, surjektivnost i bijektivnost.

Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita člana domene koja se preslikavaju u isti član kodomene. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna.
Matematički zapisujemo,  
ili ekvivalentnu tvrdnju  .

Slika funkcije f je skup članova iz kodomene na koje se preslikava neki član domene. Sliku funkcije f označavamo s  .

Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni  .
Drugim riječima, za svaki član kodomene postoje jedan ili više članova iz domene koji se u njega preslikavaju tj. ima bar jednu prasliku.
Matematički zapis:  . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna.

Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti.

Primjer bijekcije je funkcija identiteta, odnosno funkcija   definirana s  .

Ostala svojstva

uredi
  • involutivnost: kažemo da je funkcija (operacija) involucija (lat. obavijanje) ako je   za svaki   iz njezine domene.[2] Primjeri takvih funkcija, odnosno operacija, uključuju logičku negaciju (jer je  ), tako i negaciju realnih brojeva ( ), komplementiranje u teoriji skupova (npr.  ), centralnu simetriju u euklidskoj geometriji i sl.
  • idempotentnost: kažemo da je funkcija (operacija) idempotencija (lat. idem – isto, potentem – imati moć) ako je   za svaki   iz njezine domene.[3] Ugrubo, to znači da neka operacija daje isti rezultat bilo da se izvršava jednom ili više puta.

Graf funkcije

uredi
 
Graf funkcije  

Graf funkcije   jest skup točaka   ravnine   za koje vrijedi   te čine krivulju. Formalnije, to je skup  .

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. Bujanović, Zvonimir; Muha, Boris. 2018. Elementarna matematika I (PDF). Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2019. Pristupljeno 8. travnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  2. involucija
  3. idempotent