Wikipedija:Zahtjev za komentare/Nazivi članaka

Pokušaj standardiziranja naziva članaka

Trenutačni status:
Zahtjev u tijeku

• Cilj: Ovaj Zahtjev za komentare ima za cilj standardiziranje i ujednačenost naziva članaka.

Jeste li za ujednačen oblik naslova s riječju Most/Tunel/Palača/... ispred samog imena objekta ili u zagradi iza imena.

Zašto jedno, a ne drugo?

Treba li ujednačiti sve članke?

	ispred	u zagradi
KT: Mostovi	Most Hercegovina	Hercegovina (most)
	Most Krka	Krka (most)
	Most Golden Gate	Golden Gate (most)
KT: Tuneli	Tunel Grič	Grič (tunel)
	Tunel Mala Kapela	Mala Kapela (tunel)
	Tunel Karavanke	Karavanke (tunel)
KT: Palače	Palača Dragišić u Splitu	Dragišić (palača u Splitu)
	Palača Corsini	Corsini (palača)

Prenosim raspravu koju sam započeo na SZR suradnika Ponor. Budući je on izvršio premještanje članka koji se spominje u prvoj poruci, obratio sam se njemu, ali to u svemu ovome nije bitno, cilj sam naveo u naslovu ovoga zahtjeva. Unaprijed hvala svima na komentarima.— MaGa▀▄^{poruči mi} 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)

---

Eto, nakon toliko godina wikistaža, moram pitati, pa ako bi izgubio par minuta vremena da objasniš: zašto je Studenčica (most) -> Most Studenčica, a Bednja (rijeka) nije Rijeka Bednja? Dakako, govorim o nazivima članaka u nominativu (dakle, ne Most Ovoga i Onoga). Meni osobno logično je da pobliža odrednica ide u zagrade, a ne ispred i tako se dobiva privid da je ona dio imena. MaGa▀▄^{poruči mi} 18:10, 10. prosinca 2024. (CET) Zamolio sam i Neptunea za njegovo mišljenje.— MaGa▀▄^{poruči mi} 18:17, 10. prosinca 2024. (CET)

MaGa: Ne znam ima li pravila, ja idem po onom na što prvo pomislim kad mu kažem ime. Za Hercegovinu je posebno jasno, to smo "rješavali" na RSUR:Argo Navis: »idući cestom D17 prijeći ćeš preko Hercegovine« nećemo nikad reći, ali ćemo reći »idući cestom D33 prijeći ćeš preko Bednje«, kao što bi mogli reći i »idući cestom D33 prijeći ćeš preko rijeke Bednje«.

Nije to prvi takav slučaj pon_or (razgovor) 18:20, 10. prosinca 2024. (CET)

Za slučaj da se nismo razumjeli: govorim isključivo o nazivu članka. Ovo što ti spominješ (i što je apsolutno točno) je svakodnevni govor. MaGa▀▄^{poruči mi} 18:53, 10. prosinca 2024. (CET)

@MaGa: i ja govorim o nazivu članka. "Svakodnevni govor" daje name WP:COMMONNAME pa je prema tomu "Most Hercegovina" ono što će ljudi tražiti kada traže informaciju o mostu, a malo je vjerojatno da će tražiti samo "Hercegovina" jer znaju da je to područje.

I autori članka podebljali su Most Hercegovina kao neodvojive pojmove, dok npr. imamo Most Golden Gate. Primjera, vidiš u gornjoj pretrazi, ima puno. Od naših: Most Ston, Most Krka, Most Dubrovnik, Most Martinska Ves. pon_or (razgovor) 19:15, 10. prosinca 2024. (CET)

Hmmm... Na internetu će ljudi također tražiti i pojmove poput "Hercegovina most" (Google mi nudi i "Hercegovina karta", "Hercegovina gradovi" itd., nije neviđena pojava), što – jasno – nije baš u duhu standardnoga jezika, ali recimo da je to neka vrsta naknadno umetnute odrednice, naročito ako gugleša počne izbacivati rezultate koji nemaju toliko veze s onim što korisnik išče. Ne bih rekao da je po tome Wikipedija naročito drukčija.

Rekao bih da ono što MaGa reče o prividu svakako stoji – most u tom slučaju nije dio imena i, premda apozicije većinom, ako ne i uvijek trebaju stajati ispred pojma na koji se odnose, ovdje bih i ja predložio da ipak slijedimo uzus sa zagradama. Tim više što bismo u suprotnom imali hrpu članaka čije ime počinje s "most", što mislim da baš i nije najpreglednije za enciklopediju. Naravno, pritom mislim samo na one kojima "most" nije službeni dio imena.

Čisto da se razumijemo – ne kažem da mi nije jasno kako razmišljaš, samo dajem mišljenje jer sam za to i zamoljen. Neptune 🕉 the Mystic 20:49, 10. prosinca 2024. (CET)

@Neptune, the Mystic, @MaGa: Nije da već nemamo brdo članaka koji započinju s "most", dovoljno vam je pogledati potkategorije od Kategorija:Mostovi po državama. Pretpostavljam da je to zato što su autori smatrali da samo ime može dovesti u zabludu - ja to uzimam kao postojeći konsenzus. @Argo Navis sigurno je bolje upućen. pon_or (razgovor) 21:30, 10. prosinca 2024. (CET)

Konsenzus nije što je netko krivo radio i što se nije održavalo Wikipediju.—Man_Usk ^recider 22:33, 10. prosinca 2024. (CET)

• Suradnik i nadnevak: MaGa▀▄^{poruči mi} 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Mislim da sam sve napisao u uvodu koji je MaGa kopirao s moje SZR. Iako se odlučuje (samo?) o mostovima, možda treba uzeti u obzir i tunele, palače i druge građevine. Treba li kralj u imenu članka Kralj Tomislav, treba li fregata u imenima raznih klasa fregata itd. Sve su to prošireni nazivi dobiveni u vremenom izgrađenom konsenzusu. pon_or (razgovor) 19:37, 11. prosinca 2024. (CET)

Vidi se da nisam vičan u pisanju raznoraznih zahtjeva, to sam trebao napisati u uvodu ovoga zahtjeva. Dakako da se ne odnosi samo na mostove već i na puno toga još. Mostovi su okidač jer je spomenuti članak o mostu Studenčica na mom popisu praćenja. MaGa▀▄^{poruči mi} 21:24, 11. prosinca 2024. (CET)

P.S. Istina je da sam vrlo rijetko pratio, isto tako rijetko sudjelovao u raspravama o stvarima koji se tiču ovakvih tema, volio bih vidjeti raspravu i konsenzus po ovom pitanju. Razlog je jednostavan: ako to postoji (ja zaista ne znam postoji li ili ne), onda nema potrebe zamarati malobrojne aktivne suradnike nečim što je već prije odlučeno. MaGa▀▄^{poruči mi} 21:32, 11. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Iako pozdravljam volju za standardizacijom i jasnom organizacijom, pogotovo zbog tog nekog impulsa da članak enciklopedije ne bi trebao počinjati na M ako je ime na H, nisam siguran što bismo ovdje.
Osobno mi, primjerice, "Studenčica (most)" i "Hercegovina (most)" izgledaju nekako krivo, iako bi mi takve naslove bilo puno draže vidjeti u popisu članaka neke kategorije.
Ponor također odlično spominje druge primjere – sve su to stvari koje englezima super pašu jer bi rekli "X tunnel" ili "X palace" uz naslove poput "X (political party)", ali mi ih teško gutamo. Fregate nikako ne bismo mogli mijenjati (Admiral Grigorovič (klasa fregate)?). Dakle vjerojatno ne možemo donijeti univerzalno pravilo.

Kada bih pokušao sumirati svoje iskustvo naših naslova, čini mi se da u zagrade obično stavljamo opisnice koje nam nisu prirodan dio naziva; "kakadu (jezik)", "Centar (francuska politička stranka)", "Mrlja (roman)", "Magazin (bend)". Nikad ne bismo rekli "Čitam roman Mrlju" ili "Slušam bend Magazin", ali svakako bismo "Prelazim most Ston" ili "Doći ću kroz tunel Grič".
Nastavno na to, osvrnuo bih se na "konsenzus nije što je netko krivo radio" – krivo na Wikipediji ovisi o tome što je konsenzus. Ako su suradnici mahom prihvatili formu "most Ston", onda je to konsenzus i ne može biti "krivo". Što god bio razlog (a očito je nešto vezano uz hrvatski jezik jer su sve ove "krive" naslove napisali različiti suradnici različitih godina), da se zaključiti da takav regularan oblik naslova o mostovima i tunelima pomaže identificirati članak, po čemu je opet jasno da se ne radi o "krivosti", već o nekakvom "hrvatskojezičnom" sustavu organizacije pojmova.

Moj je zaključak stoga – pratiti tradiciju gdje ona postoji. Ovdje ipak nije slučaj da smo preuzeli inojezične konstrukcije (kao kod svih onih "X jezik" članaka). Je li malo naporno u organizacijske svrhe? Jest. Ali to je bolje od masovnog preusmjeravanja neintuitivnih naslova (intuitivnost = COMMONNAME). Takve apozicijske oblike naravno treba izbjegavati gdje je to moguće, ali ovo je već predložak (iliti pattern) imenovanja u našem jeziku koji bi, ako se mene pita, trebalo poštivati. Već imamo pravilo da se biografije naslovljuju normalnim redoslijedom, a organiziraju prema prezimenu – nepregledno je, ali ima svrhu. Čini mi se da ovo dođe na isto. :) — Hijérovīt | ^þⰁ_č 22:32, 11. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Slažem da se da bi trebalo to standardizirati ako se možemo dogoditi oko konsezusa. Za mostove se dvoumim, a sviđa mi se Tunel Grič bolje nego Grič (tunel) i više mi se sviđa Palača Dragišić u Splitu nego Dragišić (palača u Splitu).--Fraxinus (razgovor) 22:37, 11. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Slažem se s dosad napisanim i držim kako je, a to je možda već istaknuto, stvar pojedinačna slučaja. Mislim da za Golden Gate (Bridge) nije potrebno naglašavati „Most” (niti u zagradi), već je sam taj toponim jasan za sebe. Kao što je Fraxinus istaknuo, uvriježeno se veli »Tunel Grič«, »Palača Sponza«, »Dvorac Eltz« pa takove izraze ne bih mijenjao. Slažem se s nazivom »Most Krka« jer Krka je i rijeka i tvrtka pa olakšava izbjegavanje zabuna; isto vrijedi i za »Most Hercegovina« (razlikovanje od pokrajine), »Tunel Mala Kapela« (razlikovanje od istoimena planinska lanca), »Tunel Karavanke« (razlikovanje od Karavanki) itd. Treći (desni) stupac čini mi se nepotrebnim za sve primjere (Golden Gateu bih maknuo zagradu u imenu, a ne bih dodavao apoziciju).—Pax Vobiscum! (razgovor) 22:46, 11. prosinca 2024. (CET)

Samo napomena uz Golden Gate (Bridge). en:Golden Gate sam je po sebi tjesnac, koji taj most premošćuje. Moguće da je »Most« dio engleskog imena. pon_or (razgovor) 22:57, 11. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Svakako sam ZA izjednačavanje naziva. Mora postojati neka norma. Problem je u tome što je hr.wiki po pitanju WP:STIL-a prilično neuređena. Imamo preskromna stilska pravila, a uvijek se pozivamo na (kod nas) neusvojeni WP:COMMONNAME koji faktički samo de facto postoji. Što se tiče tunela, potpisujem sve što je Fraxinus napisao. Tunel Grič, Tunel Učka, Tunel Sveti Rok itd. su puno prirodniji oblici. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 00:12, 12. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju... Koliko sam mogao rezimirati do sada, onda bi (npr.) članak Sunja (rijeka) (i puno članaka o rijekama koji imaju odrednicu u zagradi) trebali preimenovati u "Rijeka Sunja"? Imamo članak o naselju Sunja, pa moramo nekako razlikovati članak o rijeci i o naselju, zar ne? Ne vidim zašto bi za rijeke (i možda još neke druge kategorije) bilo drukčije nego za mostove.— MaGa▀▄^{poruči mi} 18:30, 12. prosinca 2024. (CET)

Mislim da to sve treba vidjeti prema "kategoriji" članka. Teško mi je brainstormati različite skupine tema, ali mislim da nikome nije neobično rijeku oslovljavati isključivo imenom? Pada mi na pamet da bi slučaj mogao biti personifikacije prirode – prirodne pojave (rijeke, jezera, naselja, planine) mi se čine nekako autonomnije, dok su mostovi i tuneli samo... funkcionalni objekti nazvani po nečemu ili prema nečemu. Ne uspijevam pronaći neki semantički rad o tome (ako ijedan kroatist čita, eto materijala), pa neka ovaj komentar ostane samo potencijalno korisna idejica za daljnje dumanje. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:11, 12. prosinca 2024. (CET)

Vjerojatno bi netko mogao napisati jezikoslovni rad o našem malom problemu. Koliko se meni čini, članke za stvari koje su tu "oduvijek" i velike su (rijeke, planine, regije, naselja) preferira(lo) se zvati običnim imenom, a u stvari koje je čovjek izgradio i koje su nazvane prema tim prvobitnim nazivima ipak volimo staviti apoziciju. Od apozicije se i zakotrljala cijela priča: Arga si pitao može li se na zemljovidu i ispod njega dobiti da piše "Most Hercegovina na zemljovidu...", a ne "Hercegovina na zemljovidu..." baš zato što ti je nedostajala ta apozicija, bez apozicije svi će pomisliti na zemlju Hercegovu; most+Hercegovina u svakoj rečenici o tom mostu idu zajedno. (jesmo li sigurni da "Most Hercegovina" nije "puno ime"; "Palača Corsini" vjerojatno uzimamo za puno ime). Naselje Sunja i rijeka Sunja u razini su "oduvijek", idemo "u Sunju", prelazimo "preko Sunje" (očito rijeke), prelazimo "preko mosta Sunje" (ako ga ima, ali isto je i za most Krka). pon_or (razgovor) 20:08, 12. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Slažem se, za rijeke i većinu reljefnih oblika nije potrebna apozicija. E sad, špilja/spilja Samograd (postoje dvije: u Perušiću i na Korčuli) češće se javlja nego samo Samograd, ali to su više iznimke koje potvrđuju pravilo. Primjerice, uvrježenije je Veternica negoli spilja Veternica. Čini mi se da je Ponor dobro razlikovao prirodno od čovjekovoga (umjetnog, građenog), i prikladnost apozicije kod potonjih naziva. Pax Vobiscum! (razgovor) 20:20, 12. prosinca 2024. (CET)

@Ponor Čini se da je naš mali problem već obrađen sa semantičkog i sintaktičkog gledišta.
Ivan Marković: Hrvatska apozitivna sintagma i sintaksa imenâ, 2008., FOC 17, str. 124. Marković uz Pavešića-Vince (1971.) smatra da je u ovakvim slučajevima (<imenica> <ime>) apozicija zapravo <ime>, a ne <imenica>, jer <ime> "sužava [imenici] opseg na pojedinačno", pri čemu je <imenica> 'semantički dominantni leksem' (odn. nosi glavno značenje). Prema tome, mi govorimo o mostovima nekog imena, a ne nekim imenima mostova. Istim principom funkcioniraju, prema Markoviću, "golub pismonoša", "žena akademik" i "ptica selica". S potonjim na str. 122 ima simpatičan eksperiment:

»Tako će selica ptica podrazumijevati da je riječ o (životinjama) selicama kao [nadređenom pojmu] koji kao [podređeni pojam] može imati pticu, ali i ribu: selica riba.«

Neka osnovna formula jest:

• X-ski/ški/čki/sni Y = Y X ≠ X Y

Markovićev primjer:

• pismonosni golub = golub pismonoša ≠ pismonoša golub.

Prebacivanjem tih <imenica> u zagradu zapravo se narušava temeljni semantički odnos u sintagmi jer parentetiziramo glavni element. Pretpostavljam da je izbacivanje toga iz "grad Zagreb" i "rijeka Bednja" samo stvar ekonomičnosti, budući da se, kao što kažeš, radi o izvornim toponimima umjesto derivativnim. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:11, 12. prosinca 2024. (CET)

@Ponore, točno je to što si napisao vezano za legendu zemljovida u ona dva članka. To ide u prilog onome što uporno govorim da apozicija ispred imena unutar rečenice uopće nije sporna. Oblik Ime (pobliža odrednica) koji zagovaram je isključivo za naziv članka, nigdje više, ni u tekstu, ni ispod zemljovida, ni na (već ne znam gdje). MaGa▀▄^{poruči mi} 18:50, 13. prosinca 2024. (CET)

@MaGa Mislim da nas je već dosta napisalo da je "most+hercegovina" u jeziku nedjeljiva cjelina i da ima smisla da je baš takav naslov. Ne znam koliko još primjera i kontraprimjera treba dati. Nogometni klub Hajduk možeš svesti na Hajduk pa bi, ako bi se dosljedno slijedilo pravilo (koje očito to nije) da se prvo piše ime sa svim ostalim u zagradi članak mogao/trebao zvati Hajduk (nogometni klub), jer hajduk ima i starija značenja. Luka Ploče zvuči "normalno" pa je takav i naslov, a zbog tobožnje dosljednosti trebalo bi imati Ploče (luka) kao naslov, a samo u tekstu pisati Luka Ploče. Stari grad Čakovec → Čakovec (stari grad). Dobro si napisao: Pandorina kutija. pon_or (razgovor) 20:30, 13. prosinca 2024. (CET)

Koliko vidim, nisam ja jedini koji misli na ovaj način, zar ne? Neko pravilo (ili konsenzus) ovdje, na koje se pozivaš, koliko se mogu sjetiti - ne postoji.

Što se tiče sportskih klubova, drago mi je da si potegao i to pitanje. Pogledaj(te) članke o Dinamu i Hajduku na HE, nigdje u naslovu nema ni nogometnog kluba, ni NK, već jednostavno - ime. O tome kako su ovdje svojevremeno iskasapljeni nazivi članaka klubova dodavajući im mjesto podrijetla u nastavku, ne želim trošiti niti riječi. To je prokušani recept kako biti veći katolik nego papa (čitaj: HE). Osobno, ne vidim problem kad bi naslov članka o Hajduku/Dinamu/... bio u obliku Ime kluba (mjesto odakle je klub).

Što se tiče luka, one su kao takve nazivi tvrtki koje egzistiraju od (valjda) samih početaka djelovanja luka (kao infrastrukturnih objekata) i kao takve su su ušle u jezik. Slična je stvar i sa starim gradovima, a to su sve one iznimke koje uvijek postoje.

Na kraju, kad je bal nek' je maskenbal (bojim se da u Pandorinoj kutiji postoji tko zna koliko Pandorinih kutija): jučer pređoh preko dva cestovna mosta, i na prometnom znaku koji označava most nigdje nema riječi most, samo piktogram + ime. Ne dade mi vrag mira, pa se Googleovim kartama dovezoh do dva tunela, i opet ista priča: piktogram + ime, nigdje riječi tunel. Sad bi mnogi rekli, piktogram mijenja riječ. Istom logikom, piktogram na prometnom znaku prijelaza preko rijeke bismo onda isto mogli protumačiti kao riječ (rijeka)?

Idemo s još Pandorinih kutija: na HE u članku o mostovima, na dnu je tablica i nigdje prije naziva ne postoji riječ most. Još malo Pandorinih kutija oko imena članaka umjetnih tvorevina (sve poveznice na članke na HE): Simplon, Sankt Gotthard, opet prije imena nema riječi tunel. Spomenuo si iznad i kralja Tomislava: naziv članka promašio ceo fudbal (vidi(te) članak na HE, te vidite i kategoriju i ostale nazive članaka u njoj. MaGa▀▄^{poruči mi} 13:35, 14. prosinca 2024. (CET)

Čini mi se da nerijetko konsenzusom zovemo ustaljenu praksu (i da su tako počela nastajati pravila, npr. slavni kriteriji značajnosti poput "nogometaš u prvoj ligi"), ali moguće da sam krivo pobrao to.

Za Dinamo/Hajduk valja napomenuti da HE uživa nešto pogodniju infrastrukturu od nas po pitanju naslova. Ako potražiš u njihovoj tražilici "Krk", dobit ćeš predložene rezultate koji će u zagradi imati grad/otok; ali same natuknice nemaju isto u naslovima, već su samo "Krk" i "Krk"; adrese su brojke, a forma kopija fizičke knjige. Po tome da mi naslove članaka tretiramo kao važne dijelove enciklopedije jer smo vezani uz adrese članaka prema naslovu od HE se razlikujemo podosta, jer je njima cilj samo imati službeni naziv koji se poklapa s abecednom organizacijom, a i primarno su knjige, a ne mrežne stranice, stoga knjige i imitiraju.

Što se prometnih znakova i tablice tiče, rekao bih da je taj slučaj (su ti slučajevi...) drastično različit od onoga čime se mi bavimo. Da vidiš prometni znak, moraš biti ispred mosta/tunela, zbog čega "most" postaje nepotreban dodatak na koji ne vrijedi trošiti vrijeme i novac. Tablica je pak u članku koji jest o mostovima i jedan od stupaca navodi x tip mostova; tamo bi dodatak pak nepotrebno trošio prostor. Mi imamo neograničeno prostora (odnosno 255 bajta za naslov) i cilj nam je korisnicima što više olakšati (havaj. wiki) pronalazak članka o temi koju traže jer im je jedino oruđe tipkovnica, a pritom se držimo tek nekih mjera stila (npr. sažetost).

Problem je kod zagrada što korisnik mora utipkati ime, a zatim ili tražiti točan članak i prebirati mišem (veći problem za korisnike) ili koristiti shift-znakove koje je teže pisati nego slova, brojke i osnovnu interpunkciju (veći problem za suradnike, koji nerijetko samo ostavljaju poveznice na razdvojbe u člancima i time korisnike ili ophoditelje opet prepuštaju traženju po kontekstu).

Sve me ovo podsjeća i na slučaj pape Franje tj. Franje prvoga – ups, Franje (navodnog glavnog značenja pojma "Franjo"). Taj je članak upravo posljedica razmišljanja po Hrvatskoj enciklopediji umjesto po Wikipediji. Nikaj ne fali člancima en:Pope Francis ili it:Papa Francesco ili sl:Papež Frančišek. Dapače, kada bismo članak Franjo premjestili na Papa Franjo, imali bismo prostora za stvarno osnovno značenje, odn. ime Franjo (bez zagrada) te ne bismo trebali cijeli novi članak Franjo (razdvojba). Cijena? Jedan glavniraspored. Isto tako: "Dinamo Zagreb" – košarkaški ili nogometni? Nogometni – ženski ili muški? Možda atletičarski Dinamo Zrinjevac? I tako umjesto da odmah na tražilicu kroz GNK Dinamo / ŽNK Dinamo / KK Dinamo / AK Dinamo netko dobije članak koji traži naslovljen sažeto i jasno da te ceo svet razume, mi stvaramo preusmjeravanja GNK Dinamo Zagreb > Dinamo Zagreb (nogometni klub / GNK); ŽNK Dinamo Zagreb > Dinamo Zagreb (ženski nogometni klub / ŽNK) itd. u ime naličenja fizičkoj knjizi. To mi djeluje ne samo nepotrebno razvučeno, već i manje funkcionalno. Svi ti članci nastali su pod naslovima koje imaju jer su, na kraju krajeva, ta rješenja intuitivnija, jednostavnija i sažetija. Isto vrijedi i za Franju, samo što je Franjo intuitivniji u kršćanskome fokusu, a mi bismo trebali težiti onome što je intuitivnije bilokojem (u principu materinskom) govorniku hrvatskoga. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 14:47, 14. prosinca 2024. (CET)

 Komentar: Svi se služimo sa Google Maps koje su nam prvi izvor informacije o kojoj je građevini riječ kada nas neka zaintrigira. Sada sam gledala u Splitu i okolici pa nalazim naslove Palača Milesi, Palača Cindro, Palača Cipiko, Vijadukt Gornja Ozrna, Tunel Marjan (sjever), Tunel Klis - Kosa, Most Krka, Most Omiš, Most Cetina itd. Rekla bih da su to naslovi pod kojima bih tražila na Wikipediji. Rijeke su označene kao Jadro i Krka, gradovi kao Split i Trogir itd. Po tomu sudeći mislim da je dosadašnja praxa na hrvatskoj wikipediji u redu. SoupePrimordiale (razgovor) 13:07, 13. prosinca 2024. (CET)

Uz dužno poštovanje, paučina je pouzdanija od Googleove karte. Pogotov to znaju oni koji se upuštaju u uređivanje iste. MaGa▀▄^{poruči mi} 17:25, 13. prosinca 2024. (CET)

Moja izjava odnosi se na činjenicu da mnogo svijeta koristi Google Maps te da će prema Google Maps naslovima tražiti informacije o Splitu ili Mostu Hercegovina. Ruku na ❤️, meni dosta svijeta i za Wikipediu kaže da je manje pouzdana od te paučine pa smo ipak tu gdje smo. Google je veoma značajan za Wikipediju jer vas još uvijek maltene reklamira na vrhu svake pretrage.Uz dužno poštovanje, takodjer. SoupePrimordiale (razgovor) 19:54, 13. prosinca 2024. (CET)

Teoretski, u jednakom smo rangu s Googleovim kartama, mada je tamo teže napraviti ispravnu promjenu nego na wikipediji. MaGa▀▄^{poruči mi} 12:30, 14. prosinca 2024. (CET)