Kranjski bijeli bun

Kranjski bijeli bun
	Kranjski bijeli bun ili tamnorujna bunika Scopolia carniolica
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Solanales;
Porodica:	Solanaceae;
Rod:	Scopolia;
Vrsta:	S. carniolica;
Dvojno ime
	Scopolia carniolica; Jacq.
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Kranjski bijeli bun (kranjska aptovina, kranjska bunika, tamnorujna bunika, Lat. Scopolia carniolica), jedna od tri priznate vrste bijelog buna, porodica krumpirovki, jedina je vrsta ovog roda koja raste u Hrvatskoj (Velebit i Gorski kotar).

Raste po listopadnim šumama jugoistočne Europe, po sjenovitom, vlažnom i rahlom humusnom tlu. Kod nas je rijetka i zaštićena vrsta.

Naraste do 80 cm. visine. Podanak je horizontalan, do 30 cm dug, listovi naizmjenični, ljubičastosmeđi zvonasti cvjetovi su dvospolni, pojedinačni i viseći, a plod je tobolac.^[1]

Kranjski bijeli bun je otrovan ali je i ljekovita biljka. Alkaloid skopolamin koji se nalazi u njemu koristio se nekada kao serum istine. Osim njega biljka sadržava i hiosciamin. Svi dijelovi biljke su otrovni i njegova upotreba može izazvati suhoću usta i ždrijela, ubrzan puls, širenje zjenica, gubitak svijesti, gušenje i smrt.^[2]

Sinonimi

Atropa ambigua Salisb.
Hyoscyamus chloranthus Wender.
Hyoscyamus scopolia L.
Scopolia atropoides Bercht. & J.Presl
Scopolia hladnikiana Fleischm. ex Nyman
Scopolia trichotoma Moench
Scopolia tubiflora Kreyer
Scopolina atropoides Schult.
Scopolina carniolica (Jacq.) Kuntze
Scopolina viridiflora Freyer ex W.D.J.Koch

Opis1
Opis2

Izvori

↑ Priroda i biljke Pristupljeno 1. ožujka 2019.
↑ Pijani tvor Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2021. (Wayback Machine) Pristupljeno 6. ožujka 2019.

[1] Priroda i biljke Pristupljeno 1. ožujka 2019.

[2] Pijani tvor Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2021. (Wayback Machine) Pristupljeno 6. ožujka 2019.

[1]

[2]