Republika (časopis)
hrvatski književni časopis
Republika je mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo.
| Republika | |
|---|---|
| Slogan | Mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo |
| Glavni urednik | prvi Miroslav Krleža, aktualni Božidar Petrač |
| Kategorija | Hrvatski književni časopis |
| Izlazi | Mjesečnik |
| Izdavač | Društvo hrvatskih književnika, Školska knjiga |
| Prvi broj | kolovoz 1945. |
Danas izlazi u izdanju Društva hrvatskih književnika i Školske knjige.
Počeo je izlaziti 1945.
Povijesni statusi
uredi- od 1945.: mjesečnik za književnost, umjetnost i javni život
- od 1947.: mjesečnik za književnost, umjetnost i javna pitanja
- od 1949.: časopis za književnost i umjetnost
- od 1972.: časopis za kulturna i društvena pitanja
- od 1983. - br. 1/2003.: časopis za književnost.[1]
- od 2003. (br.1) - danas: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo
Poznati suradnici
urediUrednici
uredi- 1945.: Miroslav Krleža, Vjekoslav Kaleb, Joža Horvat
- 1946.: Vjekoslav Kaleb
- 1947. – 1948.: Marin Franičević
- 1949.: Ivan Dončević
- 1950. – 1951.: Ivan Dončević, Marin Franičević, Jure Kaštelan
- 1952.: Ivan Dončević, Marin Franičević
- 1953. – 6/1954.: Ivan Dončević, Marin Franičević, Vlatko Pavletić
- 7/1954. – 1955.: Ivan Dončević, Marin Franičević
- 1955.: Ivan Dončević, Marin Franičević, Novak Simić
- 1956. – 8/1971.: Ivan Dončević
- 9/1971. – 1972.: Danilo Pejović
- 1972.: Ivan Raos, Stojan Vučićević
- 1973. – 1979.: Zvonimir Majdak
- 1980. – 1981.: Augustin Stipčević
- 1982. – 1986.: Branko Maleš
- 1986.- br.7-9/2002.: Velimir Visković[1]
- 2002.- danas: Ante Stamać, Milan Mirić, Antun Pavešković
Izvori
uredi- ↑ a b Visković, Velimir. 2022. Raskol u Društvu hrvatskih književnika. O drugima, o sebi: autobiografsko-memoarski zapisi. Biblioteka Posebna izdanja. Naklada Ljevak. Zagreb. str. 208–210. ISBN 978-953-355-596-6. OCLC 1356400109. (NSK). (KGZ). Inačica izvorne stranice arhivirana 4. studenoga 2024. Pristupljeno 26. studenoga 2024.. str. 209–210:
Budući da redakcija odlazi iz DHK, smatrali smo da smo mi, na temelju dugogodišnjeg uređivanja, nositelji prava izdavanja. No, u međuvremenu DHK je pravno zaštitio ime časopisa tako da je naša redakcija uključila u ime krležinsku atribuciju Književna. Republiku DHK počeli su uređivati Stamać i Mirić, a mi smo Književnu republiku nastavili uređivati u istom sastavu (bez Pavličića).