Danilo Pejović

Danilo Pejović (Ludbreg, 6. ožujka 1928.Zagreb, 4. listopada 2007.), hrvatski filozof.

Životopis

uredi

Diplomirao je godine 1953. godine filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1958. godine je doktorirao. Od 1956. djeluje u Odsjeku za filozofiju matičnoga Fakulteta, od 1971. kao redoviti profesor estetike i povijesti filozofije.

Primarni interes: povijest filozofije, ontologija, estetika, filozofija jezika. Vodio jepostdiplomski studij, predavao na IUC u Dubrovniku, u Austriji, Švicarskoj, Italiji,Engleskoj, SSSR-u, ČSR, Bugarskoj, Rumunjskoj i Indiji, a kao gostujući profesor u Münchenu i Parizu. Sudjelovao je na međunarodnim skupovima. Objavio deset knjiga. Primio dvije Matičine nagrade (1967., 1970. Spomen-medalju Sveučilišta u Zagrebu (1998.). Inozemni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Godine 2002. postao je dobitnik nagrade za životno djelo.

Godine 1999. izabran je u počasno zvanje profesor emeritus na Odsjeku za filozofiju gdje je djelovao u okviru poslijediplomskog studija.

Djela

uredi
  • Francuska prosvjetiteljska filozofija, MH, Zagreb 1957. 4. izd. 1983.
  • Realni svijet. Temelji ontologije Nikolaja Hartmana, NOLIT, Beograd 1960.
  • Protiv struje, Mladost, Zagreb 1965.
  • Suvremena filozofija zapada, MH, Zagreb,1967., 4.izd. 1983.
  • Sistem i egzistencija. Um i neum u suvremenoj filozofiji, Zora, Zagreb 1970.
  • Nova filozofija umjetnosti. Antologija tekstova. Odabrao i predgovor napisao D. P., Zagreb 1972.
  • Hermeneutika, znanost i praktična filozofija, Logos, Sarajevo 1982. (1984.)
  • Duh i sloboda. Ogledi i rasprave, Biblioteka Filozofska istraživanja, knj. 54, Zagreb 1992.
  • Oproštaj od moderne, MH, Dubrovnik 1993.
  • Suvremena filozofija Zapada, dopunjeno izdanje, MH, Zagreb. 1999.
  • Veliki učitelji mišljenja, Ljevak, Zagreb 2002.


Bibliografija obuhvaća preko 150 bibliografskih jedinica u stručnim, znanstveni, filozofskim i književnim časopisima, zbornicima i novinama (članci, studije, prikazi, rasprave). Prijevodi i redakture prijevoda filozofskih tekstova s njemačkog, engleskog i francuskog jezika od novoga vijeka do danas, te redaktura prijevoda Aristotela.

Izvor

uredi