Wikipedijin
uvodni tečaj
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Štaki000, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku – slobodnu enciklopediju! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:

Pet stupova Wikipedije − što je i na čemu se temelji Wikipedija
Izvori i provjerljivost − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
Slike − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na stranici za vježbanje. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u Kafiću; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte na pažnju administratorima.

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete ili ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak @ uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @Štaki000).
Svoju suradničku stranicu imena »Suradnik:Štaki000« možete uređivati po želji, u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice. Možete je popuniti suradničkim okvirima i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja ne stavljate radove zaštićene autorskim pravima bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte ovdje, a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

If you don't speak Croatian: This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --Culo-sija 17:11, 11. rujna 2012. (CEST)Odgovor

Izvori

uredi

Treba navesti izvore.[1] Kubura (razgovor) 07:38, 12. rujna 2012. (CEST)Odgovor

Osobni napad

uredi

[2] Malo biraj riječi kad pišeš naslove. U redu je biti kritičan, ponekad sarkazam korisno djeluje u raspravi a radi poboljšanja, ali ovime si uvrijedio sve one koji su pisali drukčije od tvog stava. Pa čak i da si u pravu, malo pazi kad uporabiš riječ "glupost".
Možda nisi mislio loše, ali eto, promisli kako bi se ti osjećao da je netko tako napisao za tvoj stav. Kubura (razgovor) 21:39, 1. prosinca 2012. (CET)Odgovor

Zaglavlje i začelje

uredi

Štaki, molim te kod pisanja životopisa članak započni prema savjetima koji pišu ovdje: Wikipedija:Stil#Zaglavlje, a završi prema Wikipedija:Stil#Začelje. Molim te ispravi u članku o Donaldu Rooumu. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 02:53, 2. prosinca 2012. (CET)Odgovor

Da, sad je dobro, dodala sam još kategoriju Biografije, Engleska, a u članak se može još dodati i ispuniti Predložak:Infookvir životopis. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 16:02, 2. prosinca 2012. (CET)Odgovor

Pridjevi i mala slova

uredi

[3] Kad se piše pridjev, "češka" i "slovačka" manjina piše se malim slovom. Nisu to države. Kubura (razgovor) 22:10, 2. prosinca 2012. (CET)Odgovor

Ne uklanjati

uredi

[4] Nemoj uklanjati poveznice. Pogledaj tko ju je postavio. Očigledno je auktor namjeravao napisati članak o tome (razoružanje TO u Hrvatskoj). Kubura (razgovor) 22:14, 2. prosinca 2012. (CET)Odgovor

Koje rode

uredi

[5]Koje sad rode, pa članak je o pingvinima. Kubura (razgovor) 01:13, 19. prosinca 2012. (CET)Odgovor

Štaki uvik stavi i pod latinski naziv vrstu. --Zeljko (razgovor) 15:33, 9. siječnja 2013. (CET)Odgovor

iznad članka imaš prozorčić di piše premjesti. Klikneš na njega i u prazan prozor upišeš ta drugi naziv. Ispod mnoraju biti svuda kvačice. I kad premjesti vratiš nazad ako postoji hrv. naziv. --Zeljko (razgovor) 15:41, 9. siječnja 2013. (CET)Odgovor

Ugrožene vrste

uredi

Ne vidim u tvojim člancima te ne znam je li ti poznato, uz ovaj pravilnik je prilog, koji bi se mogao navodit kao izvor.
 • Bonč (razgovor) • Tagline: Muškarci uvijek imaju zadnju riječ: "Da draga!" •  11:40, 13. siječnja 2013. (CET)Odgovor

Ribe

uredi

Štaki, kad dobiješ gušt, evo popisa riba.A kad dosade ribe evo ostale vrste --Zeljko (razgovor) 10:21, 14. siječnja 2013. (CET)Odgovor

Ruska jesetra

uredi

[6] [7] Slobodno vrati. Ne poznam materiju, ja to čitam kao članak, te sam samo reagirao na nelogičnost. A druga nelogičnost: ako se gospodarski uzgaja, onda to nije mali broj? Onda (po meni, laički) nije ugrožena. Mislim da bi trebalo obrazložiti... ili jednostavnije, kao što sam ja uradio, ne spominjati ;)
 • Bonč (razgovor) • Tagline: Subjekt traži objekt radi glagola! •  22:50, 14. siječnja 2013. (CET)Odgovor

Vidim da te zanima zvjerad. Ali moraš pazit i pratit novosti. Sundski i oblačasti nisu isto, a nedavno je sundski podijeljen na sumatranski i borneoski. Evo ti dvije stranice BioLib i GBIF --Zeljko (razgovor) 22:08, 29. siječnja 2013. (CET)Odgovor

Ako ti se neda ja ću. Imaš nalivo: što vodi ovamo. Klikneš i naći češ sve stranice na vikipediji gdje postoji traženi link. --Zeljko (razgovor) 22:28, 29. siječnja 2013. (CET)Odgovor

Evo ti i stranica sa ugroženim vrstama. Spremi si, korisna je i uvik nađeš na njoj sve novo. --Zeljko (razgovor) 22:30, 29. siječnja 2013. (CET)Odgovor

Proudhon

uredi

Zato što je takvo preusmjeravanje besmisleno ... prvo, zato što nti jedna stranica ne vodi na takav pojam ... i drugo zato što ako se stavlja poveznica na dotičnog gospodina, onda se stavlja na njegovo puno ime i prezime. Živio! --Jure Grm, 9. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 17:33.

Predložak Komunizam

uredi

Iz teksta na stranici http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 može se zaključiti da su na području Jasenovca najmanje do 1948. bili smješteni zarobljenici novog režima na prisilnom radu. Za logor Jasenovac u vremenu 1941.-1945. ustanovljeno je da je kapacitet bio oko 3.000 ljudi, koliko su ljudi komunističke vlasti držale u Jasenovcu koliko znam nije točno ustanovljeno, na gornjoj poveznici nalazim sljedeće formulacije:

  »Iz tog je logora u jesen 1945. upućeno oko 600 zatočenika, ratnih zarobljenika, na prisilni rad u Jasenovac. Vanjsko osiguranje ove grupe vršili su pripadnici Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ-a), a unutarnje Odjeljenje zaštite naroda (OZN-a). Naziv te grupe zatočenika bio je "Zavod za prisilni rad Sisak – Radna grupa Jasenovac"
U jesen 1947. završeni su radovi na raščišćavanju ruševina bivšeg ustaškog logora Jasenovac te je u Jasenovcu ostalo oko 170-180 zatočenika koji su zajedno s novopridošlim zatočenicima, zarobljenim njemačkim vojnicima i pripadnicima «Plavog bataljona».«

Iz svega toga razvidno je da se radi o brojci od najmanje nekoliko stotina do moguće tisuću i više logoraša logora sa službenim imenom "Zavod za prisilni rad Sisak – Radna grupa Jasenovac". Stoga suradnikovu formulaciju Jasenovac nije bio komunistički logor ne nalazim točnom te je Vaše uređivanje uklonjeno. Ubuduće molim ako uređujete članke ili predloške povijesne tematike rabite izvore. SpeedyGonsales 23:22, 18. travnja 2013. (CEST)Odgovor

Pročitao sam što ste napisali, da Vam je mjerilo bio karakter logora (ako sam dobro shvatio). Ne slažem se da je to valjani kriterij, jer na Golom otoku je najvjerojatnije stradao bitno manji broj ljudi nego na Križnom putu, a o Golom otoku se više zna nego o poratnim logorima i stratištima, na kojima je stradao bitno veći broj ljudi. Više naravno 1945. nego poslije, ali slijedi jedan ilustrativan citat:
  »Dr. Ivo Paspa bio je u raznim logorima od 4. kolovoza 1945. do 4. kolovoza 1948. U lipnju 1946. s grupom logoraša prebačen je iz logora Sisak-Viktorovac u Jasenovac, gde su mjesec i pol dana rušili glavni zid i ciglanu bivšeg ustaškog logora. Godine 1997. on daje pismeno svjedočenje: "Posao je bio strahovito težak, ruke krvave od opeka, hrana nikakva, a postupak prema zatočenicima krajnje nečovječan, ponajprije zahvaljujući nekom komesaru Crnogorcu, koji je očito imao zadatak samo vikati i mučiti nas. Zapovjednik logora bio je pristojan potporučnik, imenom Mirko. Kako smo rušili južni dio zida na kojem su se vidjele rupe od zrna, naišli smo na vrlo mekano i rahlo tlo, pa smo onim alatom koji smo imali pročačkali mekanu zemlju. Naišli smo na plitko zakopana tjelesa u odorama hrvatske vojske, kao i tjelesa u odorama na koje su bile našivene željezničarske oznake. Kako je bilo ljeto, a tjelesa još neraspadnuta, smrad je bio nesnosan. Taj pojas rahle, još neslegnute zemlje, bio je širok pet do šest metara, ali o duljini ne mogu ništa sa sigurnošću kazati, jer nas je već spomenuti gonitelj otjerao, zaprijetivši da će nas sve pobiti kažemo li komu makar riječ o onomu što smo vidjeli.«
Tužna je činjenica da zločini partizanskih jedinica nikad nisu procesuirani, do dana današnjega, a o tim se zločinima do sredine 1980-ih glasno šutjelo. Za one koji nisu šutjeli postojao je već spomenuti Goli otok. Zadatak svake enciklopedije je dati što je moguće točniju i potpuniju informaciju, na području Jasenovca komunistička je vlast imala logor (ili logore, bez obzira na njihov karakter) te mislim da je korektno ne skrivati tu činjenicu. SpeedyGonsales 00:33, 19. travnja 2013. (CEST)Odgovor
  • Prvo, vidim da se u predlošku Komunizam neopravdano zapostavlja uloga prijateljske Narodne Republike Koreje i njihovih herojskih vođa Kim-il-nešto na putu u svetlije sutra.
  • Drugo, šalu na stranu argumenti glede Pola Pota su na mjestu, isti vrijede jednako i za Tita, jer on se u teoretskom smislu (unatoč Sabranih dela u 30 tomova) ne može mjeriti s drugovima Kardeljem, Marxom, Engelsom i Lenjinom. Mao najvjerojatnije ipak spada unutra, jer on je veliki političar, vojskovođa, revolucionarni vođa i državnik, te politički teoretičar.
Iz svega ovoga ispada da nam treba još predložaka, u kojima bi bilo mjesta za Pola Pota, Kim-il-nešto ekipicu, Ceaușescua i još ponekoga, pa za komunističke logore, hrpa toga. Dok se sve to ne složi sukladno zaslugama morat će i postojeći predlošci poslužiti, i što je više komunističkih logora zastupljeno to je razvidnije zašto je Vijeće EU donijelo Rezoluciju Vijeća Europe 1481/2006, odnosno o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima. Mislim da ta logika nadjačava svaku drugu dok se odgovarajući novi predlošci ne naprave. SpeedyGonsales 01:39, 19. travnja 2013. (CEST)Odgovor

Trockizam

uredi

Bok,

ne znam zašto ti je sporna ta rečenica koju si uklonio. Ja sam tu rečenicu vratio jer su zaista etikete dijeljene osobito u materinskoj zemlji komunizma (SSSR) bez obzira je li netko bio trockist ili nije. To je jedno vrijeme bila etiketa koja se prišivala svim protivnicima osobne Staljinove diktature. Možda se rečenica treba preoblikovati, tu se možemo dogovoriti, ili na stranici za razgovor Razgovor:Trockizam. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15:20, 20. rujna 2013. (CEST)Odgovor

Huljajpolje

uredi

Odgovorit ću ti, nisam zlopamtilo. [8]
Još sam ti dopunio članak. "E" iza suglasnika je "e", ali l, n i r su posebni slučaj, pa usporedi Ljermontova, Lenjina, Staljina, Mendeljejeva, Rjepina (nije Lermontov, Lenin, Stalin, Mendeleev niti Repin). Kubura (razgovor) 06:39, 28. lipnja 2014. (CEST)Odgovor