Sadže

Sadže (lat. Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom Pteroclidae. One su ptice tla, koje sa šesnaest vrsta nastanjuju pustinjske stepe i polupustinje Euroazije i Afrike. Vrste iz te porodice su izgledom, ponašanjem i biologijom razmnožavanja vrlo slične.

Sadže
Pterocles indicus
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Pterocliformes Huxley, 1868.
Porodica:	Pteroclidae Bonaparte, 1831.
Rodovi
†Gerandia Lambrecht, 1933 †Archaeoganga Mourer-Chauviré, 1992 †Leptoganga Mourer-Chauviré, 1993 Pterocles Temminck, 1815 Nyctiperdix Roberts, 1922 Calopterocles Roberts, 1922 non Gmelin Syrrhaptes Illiger, 1811
Sinonimi
Za red: 0Pteroclidiformes 0Pterocleiformes Za porodicu: 0Pteroclididae 0Pterocleidae
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Sistematizacija

Sistematika sadža je dugo bila sporna. Zoolozi su ih svrstavali u kokoške pa u golupčarke ili močvarice jer izgledom i nekim oblicima ponašanja (oblik kljuna, potrkušci, gnijezde se na tlu) jako na njih podsjećaju. Način letenja i neki anatomski detalji povezuju sadže s golupčarkama, dok neke druge osobine više podsjećaju na močvarice. Danas su zaseban red sa samo jednom porodicom.

Porodica Pteroclidae, sadže

• Rod Syrrhaptes:
  • Syrrhaptes paradoxus, kirgiska sadža ili stepska kokoš
  • Syrrhaptes tibetanus, tibetska sadža
• Rod Pterocles:
  • Pterocles orientalis, crnotrba sadža
  • Pterocles namaqua, južnoafrička sadža
  • Pterocles exustus, kestenjastotrba sadža
  • Pterocles senegallus, pjegava sadža
  • Pterocles gutturalis, ažutogrla sadža
  • Pterocles personatus, madagaskarska sadža
  • Pterocles coronatus, krunata sadža
  • Pterocles alchata, zelenkasta sadža
  • Pterocles burchelli, kestenjasta sadža
  • Pterocles decoratus, bjeloprsa sadža
  • Pterocles bicinctus, kratkorepa sadža
  • Pterocles quadricinctus, sahelska sadža
  • Pterocles lichtensteinii, mala sadža
  • Pterocles indicus, indijska sadža

Osobine

Sadže su velike kao jarebice i golubovi i teže između 150 do 400 grama. Kljunovi i noge su im kratki. Boja perja im je prilagođena okolišu i u smeđim i zelenkastim tonovima prevladavaju boja pijeska i oker s crnim prugama i pjegama. Noge su im također obrasle perjem, a neke stepske vrste imaju perje i na prstima.

Životni okoliš

Sadže daju prednost pustinjskom okolišu, no ne žive samo u pustinjama. Neke vrste nastanjuju zelena, brežuljkasta područja, a neke se čak zadržavaju samo u blizini vode.

Ponašanje i razmnožavanje

Kako sadže obitavaju pretežno u područjima s visokim temperaturama i vrlo malo ili čak potpuno bez sjene, a hrane se sjemenjem (mahunarke), moraju redovno piti. Žive nomadski, a neke čak sezonski sele između područja gdje se gnijezde i gdje provode zimu. U sumrak u jatima dolaze na pojilišta koja mogu biti udaljena i do 50 km. Mužjaci pri tome ulaze u vodu do trbuha i ljuljaju tijelom amo-tamo. Pri tome im se perje na trbuhu natopi vodom. Tako lete natrag do gnijezda gdje zatim mladunci iz njegovog perja piju vodu. Gnijezda sadža su mala udubljenja u tlu, koja su jedva ičim obložena. Ženke legu dva do tri put godišnje obično tri jaja, a mladunce podižu oba roditelja. Vrijeme inkubacije traje 21 do 23 dana.

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pteroclidae
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pteroclidae
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Pteroclidae