Sveta Marija (otočić)

(Preusmjereno s Otočić Sveta Marija)

Otočić Sveta Marija nalazi se u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera. Njegova veličina je 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu Sv. Marije iz 12. stoljeća.

Sveta Marija
Otok
Položaj
Koordinate42°46′08″N 17°21′36″E / 42.76889°N 17.36000°E / 42.76889; 17.36000
SmještajJadransko more
Država
OtočjeMljet
Fizikalne osobine
Površina0,017 km2[1]
Duljina obale0,48 km[1]
Stanovništvo
Broj stanovnikanenaseljen
Sveta Marija na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Sveta Marija
Sveta Marija
Sveta Marija na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Zemljovid

Dolazak benediktinaca iz Apulije je izazvao nezadovoljstvo kod domaćih benediktinaca (benediktinski samostan na Lokrumu je izgrađen 1203. godine) pa je pravo na otok talijanskim benediktincima dao i zahumski župan Desin (u nekim izvorima zahumski knez Desa). Benediktinci su najprije na otočiću izgradili samostan, a zatim (krajem 12. stoljeća) i crkvu. Romanički je samostan više puta pregrađivan. Današnja je zgrada dvokatna renesansna građevina koju s dviju strana omeđuje dvorište, a glavni trakt, prema dvorištu, ima arkadni hodnik. Na jugoistočnom je uglu izgrađena obrambena kula, pa sve građevine, uključujući i crkvu čine obrambenu cjelinu. Samostan je napušten 1869. godine i za taj se događaj veže legenda da su benediktinci prokleli stanovništvo otoka tako da su sve radili obrnutim redoslijedom. U molitvenu su procesiju išli u smjeru obrnuto od kazaljke na satu, a svijeće kad bi upalili, okrenuli bi ih naopako. U samostanu su kao redovnici boravili mnogi poznati znanstvenici i umjetnici. Najpoznatiji stanovnici mljetskog samostana bili su dubrovački pjesnici Mavro Vetranović i Ignjat Đurđević te jedan od najpoznatijih bizantologa svog vremena Anselmo Banduri. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Crkva je pregrađena i proširena u 16. stoljeću i tada je na trijem postavljen grb Gundulića.

Galerija

uredi

Izvori

uredi
  1. a b Duplančić Leder, Tea; Ujević, Tin; Čala, Mendi. 1. lipnja 2004. Coastline lenghts and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32. doi:10.15291/geoadria.127