Ognjeslav Utješinović Ostrožinski
Ognjeslav Utješinović Ostrožinski, prema nekim izvorima »Utješenović«, (Ostrožin kraj Gline, 21. kolovoza 1817. – Zagreb, 8. lipnja 1890.), bio je hrvatski pjesnik i političar, srpske narodnosti.
| Ognjeslav Utješinović Ostrožinski | |
 | |
| Rođenje | 21. kolovoza 1817., Ostrožin, Hrvatska |
|---|---|
| Smrt | 8. lipnja 1890., Zagreb, Hrvatska |
| Posljednje počivalište | Mirogoj |
| Nacionalnost | Srbin |
| Obrazovanje | Sveučilište u Zagrebu |
| Zanimanje | političar, pisac |
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediOgnjeslav Utješinović Ostrožinski rođen je u Ostrožinu kraj Gline 1817. godine. Ognjeslav Utješinović Ostrožinski objavio je u Slavenskom jugu (27. listopada – 5. studenoga 1848. godine) nacrt za federalizaciju Austrougarske Monarhije pod naslovom Osnova za savezno preporodjenje cesarovine austrijske po načelu ustavne slobode i narodne naravstvene jednakosti. Njegov prijedlog bio je o Monarhiji koja bi se temeljila na etničkim granicama i kao savez slobodnih i ravnopravnih naroda, koja bi bila korak prema općoj europskoj konfederaciji.[1] Utješinović je tu pisao o 10 nacija unutar Monarhije (u izdanju iz 1861. godine piše o sedam nacija) koje bi trebale imati svoje federalne jedinice.[2] Austroslavizam je zamišljao kao suradnju slavenskih naroda srednje Europe u okviru Habsburške Monarhije, koja je tada bila pod dominacijom njemačkih elita. Ideja je izrasla u krugovima čeških liberala, kao alternativa proruskom panslavizmu.
U razdoblju nakon revolucije 1848. - 1849. godine zalagao se za napredak kakvom je općenito težilo građanstvo i dio plemstva sklon tada suvremenim oblicima organizacije ekonomije i društva - tako se zalaže za priznavanje građanskih prava stanovništvu Vojne krajine - ali uz oslanjanje na u tradiciji prokušane oblike socijalnih odnosa koje narod vrjednosno prihvaća. U prvom redu se zalaže za mjere koje bi omogućile očuvanje kućnih zadruga u Hrvatskoj, čije razbijanje tadašnji zakoni zapravo potiču: Utješinović ukazuje da uslijed razdioba zadruga nastaje osiromašenje i proletarizacija seoskog stanovništva, što otvara prostor širenju socijalističkih/komunističkih ideja. Predlaže stoga promjene zakonskih odredaba o nasljeđivanju i o vlasništvu na zemlji, kako bi bili više u skladu s ranijim običajnim pravom u Hrvatskoj.[3]
Godine 1866. napisao je domoljubnu pjesmu "Uskrsnuće Jelačića bana" u kojoj prvi puta koristi sintagmu "Ustaj bane, ustaj naša diko!".[4] “Ustaj bane, ustaj naša diko!/ Zove tebe domovina tvoja,/ Da se njojzi u nevolji nađeš.”[5] Pjesmu je napisao prigodom postavljanja spomenika banu Josipu Jelačiću, bila je tiskana i dijeljena kao letak a Utješinović Ostrožinski na zahtjev austrijskih vlasti nakon nekoliko mjeseci umirovljen je.[4]
Utješenović je umro 8. lipnja 1890. godine u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6]
Vidi još
urediIzvori
uredi- ↑ Utješenović Ostrožinski, Ognjeslav, enciklopedija.hr, pristupljeno 3. travnja 2024.
- ↑ austroslavizam, enciklopedija.hr, pristupljeno 3. travnja 2024.
- ↑ "Ognjeslav Utješenović Ostrožinski, Kućne zadruge; Vojna krajina", Školska knjiga, Zagreb 1988, 279 str.", recenzija Žarko Španiček, "Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku", Vol. 27 No. 1, 1990.
- ↑ a b Ljiljana Marks, Povijesne osobe u hrvatskim usmenim predajama: između povijesti i mita:
- »Poziv »Ustani bane, Hrvatska te zove« zabilježen je prvi put 1867. godine, a u pjesmi je sintagmu »Ustaj bane, ustaj naša diko!« prvi uporabio Ognjeslav Utješinović Ostrožinski u pjesmi Uskrsnuće Jelačića bana 1866. godine (Mijatović 1990:14).«, hrvatskiplus.org, pristupljeno 10. prosinca 2017.
- ↑ Dr. sc. Vlasta Švoger, Ban Josip Jelačić – stvarna osoba i mit. Percepcija u domaćoj i inozemnoj javnosti, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 24. svibnja 2019., Novi Dvori, Zaprešić, str. 22., pristupljeno 3. travnja 2024.
- ↑ Znameniti ljudi pokopani na Mirogoju. Gradskagroblja.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2017. Pristupljeno 10. prosinca 2017.