Lopud
Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Lopud | |
---|---|
Otok | |
Položaj | |
Koordinate | 42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E |
Smještaj | Jadransko more |
Država | Hrvatska |
Otočje | Elafiti |
Fizikalne osobine | |
Površina | 4,38[1] km2 |
Duljina obale | 14,63[1] km |
Stanovništvo | |
Glavno naselje | Lopud |
Broj stanovnika | 269 |
Zemljopisni podaci
urediOtok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.
Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km.
Povijest
urediOtok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafodia u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Marija, sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.
Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište. U doba Dubrovačke Republike na otoku je postojalo 19 mlinica, a bilo je nastanjeno 700 ovaca. Većina danas zaraslog zemljišta bila je obrađena.
Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju eukaliptusi, bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.
Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane. Na vidikovcu Belvedere nalazi se Crkva sv. Ivana koja je podignuta najvjerojatnije u 9. ili 10. stoljeću u stilu tipične starohrvatske arhitekture. To je jednobrodna kapelica bačvastog svoda s kupolicom koja se izdiže nad sredinom krova. U zidovima s unutarnje strane uzidano je 19 glatkih zemljanih posuda, što je vjerojatno imalo za cilj poboljšanje akustike. Po svemu sudeći u 14. stoljeću kapelica je proširena u crkvu s gotičkim i renesansnim motivima, kao što su roze na pročelju i kapiteli na portalu. Uz crkvu je 1697. nadograđen samostan časnih sestara, a 1811. groblje. Sve do 15. stoljeća ovo je bila matična crkva Lopuda, a danas se bogoslužje u njoj održava samo prigodno na blagdan sv. Ivana 24. lipnja.
Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se španjolska utvrda Sutvrač iz 1563. koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.[2][3] S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.
Vegetacija
urediOtok, kao i ostatak Elafita, prekriva bujna šuma u kojoj prevladava alepski bor, primorski i pinija[4] te sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora.
Gospodarstvo
urediGospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. Lopud je najrazvijeniji otok u skupini Elafita, na njemu najviše cvjeta turizam. U mjestu Lopud postoji se može naći i nekoliko hotela: najpoznatiji je luksuzni hotel Lafodia. Tu su još brojni restorani i kafići.
Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj s pješčanom plažom, jednom od najljepših na Jadranu.
U mjestu djeluje i Osnovna škola Iva Kuljevana koju je dao izgraditi upravo on.
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovnika iz 2001. godine na otoku živi 270 stanovnika, uglavnom starijih osoba, Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
broj stanovnika | 494 | 444 | 464 | 358 | 358 | 342 | 341 | 410 | 387 | 422 | 416 | 399 | 377 | 348 | 270 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. |
Poznate osobe
uredi- Urban Talija, krsnim imenom Nikola, hrv. svećenik i književnik[6]
- Paško Antun Kazali, hrv. pisac[7]
- Marija Kohn, hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica
Galerija
uredi-
Crkva sv. Ivana na vidikovcu Belvedere
-
Zapuštena građevina
-
Crkva sv. Nikole Grčkog
-
Španjolska utvrda Sutvrač
-
Šume Lopuda gledane sa Sutvrača
-
Unutrašnjost utvrde Sutvrač
-
Crkva Gospe od Šunja
-
Prizor s groba u crkvici pokraj Crkve Gospe od Šunja
-
Krajobraz Lopuda
-
Poviše plaže Šunj
-
Prizor uz pješačku stazu
-
Druga strana otoka
-
Vidikovac na početku 1.6 km duge pješačke staze
-
Jedna od kuća u naselju
-
Crkva u naselju
-
Vrata crkve u naselju
-
Bivši hotel Grand
-
Lopudski park
-
Prizor iz parka
-
Obala naselja
Izvori
uredi- ↑ a b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ proleksis.lzmk.hr, "LOPUD"
- ↑ citywallsdubrovnik.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2013. (Wayback Machine), "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. srpnja 2012., pristupljeno 12. prosinca 2013.
- ↑ www.hr: Obala i otoci
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Vladimir Lončarević: Urban Talija - »duhovni Atlant« Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, 17. travnja 2011., str. 21
- ↑ (nje.) Kazali, Paško Antun (1815-1894), Schriftsteller, ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 13, 1963), str. 278
Vanjske poveznice
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lopud |
- Otok Lopud Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2012. (Wayback Machine)
- Otok Lopud - Peljar
- Otok Lopud - Povijest