Končanica

općina i naselje u Hrvatskoj, Bjelovarsko-bilogorska županija

Končanica je općina u Hrvatskoj.

Končanica

grb
Država Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska

Naselja9 općinskih naselja

Površina84 km2[1]
Površina središta20,7 km2
Koordinate45°38′N 17°10′E / 45.64°N 17.17°E / 45.64; 17.17

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1805 [2]
– gustoća21 st./km2
Urbano692
– gustoća33 st./km2

Odredišna pošta43500 Daruvar [3]
Stranicakoncanica.hr

Zemljovid

Končanica na zemljovidu Hrvatske
Končanica
Končanica

Končanica na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis

uredi

Končanica se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji,u području Poilovja, jer leži uz rijeku Ilovu između Bilogore na sjeveru, gore Papuk na istoku i Moslavačke gore na zapadu. Selo je udaljeno od Daruvara oko deset kilometara i ovuda prolazi županijska cesta Daruvar – Bjelovar. Končanica je glavno središte općine u kojoj se nalaze i sela Brestovac Daruvarski, Stražanac, Imsovac, Brestovačka Brda, Šuplja Lipa, Otkopi, Dioš, Boriš te zaseoci Cigan Brijeg, Pehovac, Končenjački vinogradi i Gornji Lug (Majur). Nadmorska visina sela je od 140 do 170 metara n.v. Klima je izrazito kontinentalna, umjerene su i količine padalina. Oko Končanice je gusto razgranat tok rijeke Ilove s pritocima Đurđička, Crnaja i potok Končanica.

Stanovništvo

uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Končanica imala je 2360 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:

Končanica (naseljeno mjesto)

uredi
  • 2011. – 874
  • 2001. – 986
  • 1993. – 1095 (Česi – 883, Hrvati – 173, ostali – 29)
  • 1991. – 1153 (Česi – 895, Hrvati – 168, Srbi – 8, ostali – 82)
  • 1981. – 1268 (Česi – 937, Jugoslaveni – 173, Hrvati – 97, Srbi – 22)
  • 1971. – 1438 (Hrvati – 135, Srbi – 14, Jugoslaveni – 1, Česi – 1266)
  • 1961. – 1583 (Česi – 1406, Hrvati – 147, ostali – 30)
  • 1953. – 1661 (Česi – 1530)
  • 1948. – 1584 (Česi – 1460)
  • 1931. – 1713 (Česi – 1633)
  • 1921. – 1792 (Česi – 1650)
  • 1910. – 1651 (Česi – 1524)
  • 1900. – 1313
  • 1890. – 1248
  • 1880. – 995
  • 1869. – 1041
  • 1857. – 707 (Česi – 694)
Općina Končanica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1850
2621
3017
3655
4300
4947
5190
5235
5180
5314
5102
4157
3538
3146
2824
2360
1805
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Daruvar. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Đulovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Končanica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
707
1041
995
1246
1313
1524
1650
1633
1470
1530
1460
1347
1264
1153
986
874
692
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja u samostalna naselja Boriš i Dioš. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Društva

uredi
  • dobrovoljno vatrogasno društvo Končanica, osnovano 19. veljače 1922.
  • lovačko društvo Vidra Končanica-Daruvarski Berstovac

Povijest

uredi

S današnjim nazivom sela spominje se oko 1720. godine iako je u predturskom razdoblju zapisano kao konchino pole. Do dolaska Čeha bilo je naseljeno s Vlasima koji su došli bježeći pred Turcima iz Bosne i Like. Prvi Česi doseljavaju se oko 1820. godine, a nastavljaju sa seljenjem do kraja stoljeća. Dolaskom Čeha skoro sve srpsko stanovništvo preseljava se u Brestovac gdje su imali svoju crkvu. Tako je Končanica postala skoro sva naseljena s Česima.

Gospodarstvo

uredi

Poznate osobe

uredi
  • Franjo Šnajder – Rođen u Končanici 29. ožujka 1903. Umro u Zagrebu 30. studenoga 1966., poznati graditelj violina. U Zagrebu je osnovao prvu i najveću tvornicu muzičkih instrumenata u Kraljevini Jugoslaviji, konstrurirao je uređaj za mjerenje elastičkih rezonantnih ploha za violine, tijekom života izgradio je 60-ak violina i deset viola, popravljao je violine također i Zlatku Balokoviću i mnogima drugima. Danas se na Trgu maršala Tita u Zagrebu nalazi muzej u čast Franje Šnajdera.
  • Vladimir Terešak – Rođen u Končanici 18. veljače 1928. Umro u Zagreb 28. listopada 2007., filmski djelatnik, direktor Zagreb(Croatia)filma, producent crtanih i igranih filmova, također i Oskarom nagrađenog animiranog filma Surogat, upravo njemu je nagrada Oscar dodijeljena u Civic Auditorium areni u Santa Monici (Los Angeles), 9. travnja 1962. (autor filma Dušan Vukotić bio je spriječen u dolasku), producirao je između ostalih filmove Vlak u snijegu, Visoki napon, Čudesna šuma, Čarobnjakov šešir. Radio je također i u Parizu i New Yorku kao zastupnik Zagreb filma.
  • Josip Krepelka – Rođen u Končanici 1867., umro u Dubrovniku 1925. Narodni poslanik u Hrvatskom saboru 1908. – 1910. Član-osnivač društva hrvatskih književnika, na njegov prijedlog se godine 1901. u selo doselio Stjepan Radić (boravio u Končanici oko tri mjeseca po odlasku iz Zemuna).

Spomenici i znamenitosti

uredi
  • Dvorac Marijin dvor na Diošu – izgrađen 1904. godine po nalogu grofa Aloisa Tukorya za svoju kćer Mariju
  • 1. hrvatsko-slavonska štedna i pripomoćna udruga – prva zadruga u banovini Slavoniji, osnovana 19. svibnja 1898.
  • 1. hrvatsko-slavonska parna mljekara – osnovana 1. rujna 1899.
  • Ribnjaci u Končanici – najstariji u Hrvatskoj, početak gradnje 1902.
  • Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Končanici, izgrađena 1909.

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi
  • Česká Beseda Končenice – KUD osnovano 1932.

Šport

uredi

Izvori

uredi
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

uredi

Stranice općine Končanica

Nedovršeni članak Končanica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.