Česi u Hrvatskoj

Česi u Hrvatskoj Češi v Chorvatsku
	Grb Čeha u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
	9641
Važnija područja naseljavanja
Jezik
	češki jezik
Povezane etničke skupine
	Slovaci u Hrvatskoj

Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9641 Čeh,^[1] od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Upravno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica jedina je upravna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.

Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj

Legendarne sveze

Sveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha iz legende o Čehu, Lehu i Mehu u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz Bijele Hrvatske koje se spominje u Dalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše o doselidbi Slavena u Panonsku nizinu.^[2]

Doseljavanje

Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a selidbe su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale Austro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari, a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propaloga hrvatskoga plemstva u Zapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.

Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj Vojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino u Ivanovom Selu, koje i danas zovu »Pemijom«.^[3] Najstarije je selo s češkim stanovništvom u RH.^[4]^[5] Utemeljili su ga češki doseljenici iz Moravske 1826. godine.^[5] To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što su velikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana, te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestaloga^[6]), svi češke narodnosti.^[7] Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu,^[4] jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.^[6]

Udruge

Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge Češke besede, koje čine Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine. Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.^[8]

Češka manjina zajedno sa slovačkom ima zastupnika u Hrvatskom saboru Vladimira Bileka.

Obrazovanje

Trenutno u Hrvatskoj djeluju dvije češke osnovne škole:

Češka osnovna škola Jana Amose Komenskog (češ. Česká základní škola J. A. Komenského) u Daruvaru i
Češka osnovna škola Josipa Ružičke (češ. Česká základní škola Josefa Růžičky) u Končanici s područnim školama.

O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007./2008. učilo se još i u Grubišnom Polju, Velikim Zdencima, Diošu, Dežanovcu, Trojeglavi, Hercegovcu, Međuriću, Daruvarskom Brestovcu, Siraču, Šibovcu, Lipovljanima, Kaptolu, Bjeliševcu, Lipiku, Pakracu, Virovitici, Zagrebu, Bjelovaru, Rijeci i drugim mjestima (Prekopakra^[9] i sl.).

Također postoje i dva češka dječja vrtića:

Češki dječji vrtić Ferda Mravenec u Daruvaru (češki: Česká mateřská škola Ferda Mravenec) i
Češki dječji vrtić u Končanici (češki: Česká mateřská škola Končenice).

U gimnaziji u Daruvaru postoji razred na češkome jeziku.

U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.^[10]

Glasila

Mjesni Radio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća „Jednota” izdaje češke tjedne novine Jednota, dječji mjesečnik Dječji kutić, godišnje Češki narodni kalendar i publicistički časopis Pregled. Izdaje literarne i znanstvene radove, a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkoga jezika.^[11]

Kretanje broja Čeha


Službeni naziv Hrvatske	Godina	Broj Čeha
–	1931.	45.715*
Narodna Republika Hrvatska	1948.	28.991
	1953.	25.967
	1961.	23.391
Socijalistička Republika Hrvatska	1971.	19.001
Socijalistička Republika Hrvatska	1981.	15.061
Republika Hrvatska	1991.	13.086
	2001.	10.510
	2011.	9641
(Statistički zavod Hrvatske)^[12]

Napomena: U popisu stanovništva iz 1931. godine pod imenom Česi bilježeni su i podaci za Slovake.

Popis stanovništva 2001. godine


Županija	Čeha	Ukupni postotak
Bjelovarsko-bilogorska	7098	67,54 %
Grad Zagreb	813	7,74 %
Požeško-slavonska	775	7,38 %
Sisačko-moslavačka	670	6,38 %
Zagrebačka	238	2,27 %
Splitsko-dalmatinska	156	1,49 %
Primorsko-goranska	145	1,38 %
Brodsko-posavska	109	1,04 %
Istarska	103	0,98 %
Virovitičko-podravska	92	0,88 %
Osječko-baranjska	61	0,58 %
Vukovarsko-srijemska	43	0,41 %
Šibensko-kninska	30	0,29 %
Koprivničko-križevačka	28	0,27 %
Zadarska	26	0,25 %
Dubrovačko-neretvanska	26	0,25 %
Varaždinska	23	0,22 %
Krapinsko-zagorska	22	0,21 %
Međimurska	22	0,21 %
Karlovačka	20	0,19 %
Ličko-senjska	10	0,09 %
Ukupno	10.510	100 %
(Popis stanovništva 2001. godine)^[13]

Poznate osobe

Poznate osobe u Hrvatskoj koje su se izjasnile kao Česi ili su češkoga podrijetla:

Milan Sachs, operni dirigent i skladatelj
Hubert i Ignacije Diviš, redovnici i pedagozi
Fran Lhotka, skladatelj i dirigent i glazbeni pedagog
Zdenka Čuhnil, političarka
Antun Jandera, izdavač Ephemerides Zagrebiensis
Marija Fabković, rođ. Frechova, hrvatska pedagoginja, novinarka, prevoditeljica, borac za prava žena u Hrvatskoj, spisateljica, dugogodišnja članica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, hrv. domoljub i pravašica^[14]
Stjepan Radić (klavirist), klavirist, profesor, političar, unuk Stjepana Radića i Marije Radić (Čehinje rođenjem, rodnog imena Marie Dvořáková)
Josip Salač, pomoćni biskup zagrebački
Mirela Holy, političarka^[15]
Jasenko Houra, pjevač^[16]
Jaroslav Šidak, povjesničar
Duh, biskup, prvi zagrebački biskup
Branko Bubenik, dr.sc.informacijskih znanosti, sveučilišni profesor, AV arhivist, tv i filmski snimatelj, rukovoditelj INDOK-a Hrvatske radiotelevizije
Arnošt Grund, kazališni i filmski glumac i redatelj, filmski scenarist, pionir filma u Hrvatskoj, pjevač, entomolog i filatelist
Božidar Grubišić, novinar, urednik^[17]
Antun Šimčik, hrvatski filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik
Toni Hnojčik, hrvatski novinarski i umjetnički fotograf i fotoizvjestitelj
Milutin Cihlar Nehajev, hrvatski književnik
Sanja Doležal, hrvatska pjevačica i televizijska voditeljica
Kamilo Dočkal, svećenik, kanonik i povjesničar
Dragutin Laksar, političar i šumarski stručnjak

Povezani članci

Izvori

↑ Popis stanovništva 2011. godine
↑ Historiografija o Česima u Hrvatskoj Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik, g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252
↑ Savez Čeha. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2012. Pristupljeno 12. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ ^a ^b HIC: Hrvatski spomenar. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2013. Pristupljeno 19. kolovoza 2010.
↑ ^a ^b HRT: Najstarije češko selo u Hrvatskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. veljače 2016. (Wayback Machine), 5. veljače 2010.
↑ ^a ^b HIC: Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Index.hr BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.
↑ Česi u Hrvatskoj
↑ HRT: Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.
↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
↑ www.inet.hr – Česi u Hrvatskoj^{[neaktivna poveznica]}
↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
↑ Popis stanovništva 2001. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2015. Pristupljeno 12. listopada 2009.
↑ Politički zatvorenik Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana
↑ Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem
"Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala."
↑ Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2014. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
"Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena... U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla... Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika."
↑ Hrvatsko-češko društvo Zagreb Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)

Vanjske poveznice

Savez Čeha u Republici Hrvatskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. travnja 2009. (Wayback Machine)
Vijeće češke nacionalne manjine Zagreba i Češka beseda Zagreb
Češka beseda Rijeka Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. svibnja 2013. (Wayback Machine)

[1] Popis stanovništva 2011. godine

[2] Historiografija o Česima u Hrvatskoj Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik, g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252

[3] Savez Čeha. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2012. Pristupljeno 12. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[HIC-4] HIC: Hrvatski spomenar. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2013. Pristupljeno 19. kolovoza 2010.

[najstarije-5] HRT: Najstarije češko selo u Hrvatskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. veljače 2016. (Wayback Machine), 5. veljače 2010.

[Kronologija-6] HIC: Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[7] Index.hr BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.

[8] Česi u Hrvatskoj

[9] HRT: Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.

[10] Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina

[11] www.inet.hr – Česi u Hrvatskoj^{[neaktivna poveznica]}

[12] Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.

[13] Popis stanovništva 2001. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2015. Pristupljeno 12. listopada 2009.

[Kaldana-14] Politički zatvorenik Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana

[15] Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem
"Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala."

[16] Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2014. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
"Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena... U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla... Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika."

[hcdzg-17] Hrvatsko-češko društvo Zagreb Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]