Jastog
Jastog (lat. Palinurus elephas) je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta (palinuridae). U Hrvatskoj ga još nazivaju prug.[2]
| Jastog | |
|---|---|
 Jastog | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: osjetljivi[1] | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Crustacea |
| Razred: | Malacostraca |
| Red: | Decapoda |
| Porodica: | Palinuridae |
| Rod: | Palinurus |
| Vrsta: | P. elephas |
| Dvojno ime | |
| Palinurus elephas Fabricius, 1787. | |
| Sinonimi | |
| Astacus elephas | |
| Baze podataka | |
Opis
urediJastog može narasti do dužine od oko 60 cm i težine oko 5 kg. Duguljast je a pri glavi ima velika šarena ticala kojima prikuplja informacije o okolišu. Tamno crvenkastih je boja, oklopljen čvrstim i bodljikavim oklopom. Oklop završava repom lepezastog oblika. Nema toliko velika kliješta poput hlapa. Kliješta su mu sitna a služe mu za prikupljanje hrane.
Rasprostranjenost
urediJastog obitava u istočnom dijelu Atlantika, od južne Norveške, uz zapadnu obalu Irske, zapadnu i južnu obalu Britanskih otoka, na jug do Azorskih otoka i obala Maroka, te u Sredozemnom i Egejskom moru.[3]
Rasprostranjen je po cijelom obalnom dijelu Jadrana, a najviše na dijelu gdje je more bistrije, slanije i dublje.
Način života i ishrana
urediDanju se jastog skriva u kamenitim procjepima na dubini od 5 do 150 m, a u vrijeme noćne mjesečine izlazi u potrazi za hranom. Hrani se algama, morskim crvima, drugim vrstama rakova pa čak i strvinama.
Oklop jastoga se ne može širiti pa se zbog toga presvlače u određenim periodima kako bi mogli nesmetano rasti. Kad oklop postane previše mekan, jastog izbjegava hranjenje i povlači se u rupe u kojima je van domašaja predatora.
Najveći neprijatelji jastoga su hobotnice te velike predatorske ribe poput kostoroga.
Razmnožavanje
urediJastozi se pare kada i mužjaku i ženki potpuno otvrdne oklop. Spolnu zrelost dostižu između četvrte i pete godine života. Ženke su u pravilu veće od mužjaka. Mrijeste se tijekom zimskih mjeseci. Broj jajašaca koje će proizvesti ovisi prvenstveno o veličini jastoga a potom i o temperaturi okoliša. Vrijeme inkubacije jajašaca koja se cijelo vrijeme nalaze na tijelu ženke traje od 3 do 9 mjeseci nakon čega se mladunci izvaljuju nekoliko dana. Ličinka jastoga ima 10 različitih stadija života. Kao ličinka živi oko pola godine, a posljednji stadij razvoja je poprimanje oblika odraslog raka.[4]
Gospodarska vrijednost
urediMeso jastoga se smatra jednom od najvećih morskih delikatesa. Bijelo je i vrlo ukusno, bogato bjelančevinama i ugljikohidratima. Zbog toga se jastog smatra gospodarski najvažnijom i najčešće lovljenom vrstom rakova. Love se raznim vrstama ribolovnih alata poput vrša, mrežama stajačicama, povlačnim mrežama, harpunima ili ostima a ponajviše mrežama jastogarama.[5]
Izvori
uredi- ↑ Raquel Goñi. 26. rujna 2013. IUCN Red List of Threatened Species: Common Spiny Lobster. Pristupljeno 8. svibnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hrvatski obiteljski leksikon Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2021. (Wayback Machine).
- ↑ Hrvatska fauna - Rakovi - Jastog. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. lipnja 2007. Pristupljeno 31. kolovoza 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Development of Palinurus vulgaris (en. PDF)
- ↑ Pravilnik o obavljanju ribolova mrežama (PDF) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. veljače 2010. Pristupljeno 31. kolovoza 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)