Ilomska

rijeka u Bosni i Hercegovini

Ilomska je najveća desna pritoka Ugra, Bosna i Hercegovina.

Ilomska
rijeka
Veliki vodopad na Ilomskoj
Položaj
Države Bosna i Hercegovina
Fizikalne osobine
Duljinaoko 20 km
Površina porječja52[1] km2
Tok rijeke
IzvorVlašić (Prelivode)
 • Nad. vis.1.520 m
 • Koord.44°20′40″N 17°37′02″E / 44.344462°N 17.617271°E / 44.344462; 17.617271
UšćeIspod Korićanskih stijena
 • Koord.44°21′55″N 17°29′25″E / 44.36541°N 17.49041°E / 44.36541; 17.49041
SlijevCrnomorski
Ulijeva se uUgar
PritociManatovac, Mala Ilomska, Crna rijeka
Ilomska na zemljovidu Bosne i Hercegovine
izvor
izvor
ušće
ušće
Ilomska na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Zemljovid

Vodotok

uredi

Izvire na Vlašiću, u području zvanom Prelivode. Protječe između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tijek oko Lisine (1494 m), Runjavice (1316 m) i Petrova polja. Pri ušću Male Ilomske, ispod Petrova polja (selo Nikodinovići)[2] ima nekoliko krivina pod jako velikim kutovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita. Najveće desne pritoke su Manatovac i Mala Ilomska te Crna rijeka (lijeva).

Priroda i ekologija

uredi

Ilomska teče kroz četinjačke šume planinske visoravni, čije su uzvisine obrasle smrekom i jelom. U ovim ekosustavima obitavaju karakteristične planinske vrste biljaka i životinja u Dinaridima. Na obroncima Lisine i Tovarnice nalaze se bogati pašnjaci.

Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodoopskrbu Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosustave. Tome doprinosi i višedesetljetna prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga.

U kanjonu između Korićanskih stijena nalaze se dva atraktivna vodopada (veliki i mali).[3] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a potpuno je neupadljiv s okolnog područja.

Povijesni kontekst

uredi

U II. svjetskom ratu uz Ilomsku je vodio značajan koridor za komunikaciju partizanskih jedinica srednje Bosne s ostalim područjima. Tijekom rata 1992.1995., uz duboku provaliju Korićanskih stijena strijeljano je preko 200 Bošnjaka i Hrvata, 21. kolovoza 1992.

Izvori

uredi