Hrvatska na Olimpijskim igrama
Hrvatska je prvi put samostalno sudjelovala na zimskim Olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. godine. U prošlosti hrvatski športaši su predstavljali različite južnoslavenske državne zajednice (1920. – 1988.), Italiju (između dvaju svjetskih ratova, hrvatski športaši iz Zadra s okolicom, Rijeke s okolicom, Istre i otoka dodijeljenih Italiji) te Austriju odnosno Mađarsku kao dijelove Austro-Ugarske (1896. – 1912.). Prvi Hrvat – osvajač olimpijskoga odličja bio je Milan Neralić.
Od hrvatske samostalnosti 1991. do 1. ožujka 2010. hrvatski športaši osvojili su ukupno 27 olimpijskih medalja. Hrvati su nastupali za mnoge druge zemlje, u koje su, tijekom teške povijesti hrvatskoga naroda, emigrirali. Među najpoznatijim Velšanima hrvatskoga podrijetla bio je četverostruki zlatni olimpijac Paulo Radmilovic. Hrvati su osvojili oko 170 olimpijskih medalja (uključujući 51 zlatnu) kroz povijest modernih Igara.[1]
Ljetne Olimpijske igre
urediUkupno su u povijesti ljetnih OI hrvatski športaši osvojili zaključno s OI 2020. 22 zlatne, 29 srebrnih i 20 brončanih odličja.[2]
Rezultati na Igrama prije osamostaljenja
uredi15 zlatnih, 18 srebrnih, 11 brončanih odličja (1896. – 1988.)[2]
Hrvatski športaši koji su nastupali za Austriju ili Mađarsku (za vrijeme Austro-Ugarske), za Kraljevinu SHS/Kraljevinu Jugoslaviju ili za Italiju (hrvatski športaši iz Zadra, Rijeke, Istre i otoka dodijeljenih Italiji).
Godina | Športovi | Natjecatelji | Odličja | |||
---|---|---|---|---|---|---|
Zlata | Srebra | Bronce | Ukupno | |||
Atena 1896. | ||||||
Pariz 1900. | ? | ? | – | 1 | – | 1 |
St. Louis 1904. | ||||||
London 1908. | ||||||
Stockholm 1912. | ||||||
Antwerpen 1920. | 1 | 11[3] | – | – | – | - |
Pariz 1924. | ? | ?[4] | – | – | 1[5][6] | – |
Amsterdam 1928. | ? | ?[7] | – | – | 1 | 1[8][9] |
Los Angeles 1932. | 1 | 1 | – | – | – | – |
Berlin 1936. | ? | ? | – | – | – | – |
London 1948. | ? | ? | – | 2 | – | 2[9][10] |
Helsinki 1952. | ? | ? | 1 | 2 | – | 3 |
Melbourne 1956. | ? | ? | – | 3 | – | 3 |
Rim 1960. | ? | ? | 1 | – | – | 1 |
Tokio 1964. | ? | ? | – | 1 | – | 1 |
Ciudad Mexico 1968. | ? | ? | 2 | 2 | – | 4 |
München 1972. | ? | ? | 2 | 1 | 1 | 4 |
Montreál 1976. | ? | ? | 1 | 1 | 1 | 3 |
Moskva 1980. | ? | ? | 1 | 2 | 2 | 5 |
Los Angeles 1984. | ? | ? | 6 | 1 | 2 | 9 |
Seul 1988. | ? | ? | 2[11][12] | 3 | 3[11][12] | 8 |
Ukupno | 15 | 18 | 11 | 44 |
Rezultati na ljetnim Igrama nakon osamostaljenja
uredi16 zlatnih, 15 srebrnih, 17 brončanih (1992. – 2024.)
Godina | Športovi | Natjecatelji | Odličja | |||
---|---|---|---|---|---|---|
Zlata | Srebra | Bronce | Ukupno | |||
Barcelona 1992. | 12 | 39 | 0 | 1 | 2 | 3 |
Atlanta 1996. | 14 | 84 | 1 | 1 | 0 | 2 |
Sydney 2000. | 12 | 91 | 1 | 0 | 1 | 2 |
Atena 2004. | 14 | 81 | 1 | 2 | 2 | 5 |
Peking 2008. | 15 | 105 | 0 | 2 | 3 | 5 |
London 2012. | 18 | 106 | 3 | 1 | 2 | 6 |
Rio de Janeiro 2016. | 18 | 87 | 5 | 3 | 2 | 10 |
Tokio 2020. | 16 | 60 | 3 | 3 | 2 | 8 |
Pariz 2024. | 14 | 73 | 2 | 2 | 3 | 7 |
Ukupno | 16 | 15 | 17 | 48 |
Odličja prema športovima
urediŠportovi | Odličja | |||
---|---|---|---|---|
Zlata | Srebra | Bronce | Ukupno | |
atletika | 3 | 1 | 2 | 6 |
boks | 0 | 0 | 1 | 1 |
dizanje utega | 1 | 0 | 1 | 2 |
gimnastika | 0 | 2 | 0 | 2 |
jedrenje | 1 | 2 | 0 | 3 |
judo | 1 | 0 | 0 | 1 |
košarka | 0 | 1 | 0 | 1 |
plivanje | 0 | 1 | 0 | 1 |
rukomet | 2 | 0 | 1 | 3 |
streljaštvo | 2 | 0 | 2 | 4 |
taekwondo | 1 | 0 | 5 | 6 |
tenis | 1 | 2 | 3 | 6 |
vaterpolo | 1 | 3 | 0 | 4 |
veslanje | 3 | 3 | 2 | 8 |
Ukupno | 16 | 15 | 17 | 48 |
Osvajači odličja
urediZimske Olimpijske igre
uredi4 zlatne, 6 srebrnih, 1 brončana (1992. – 2022.).
Rezultati na Igrama
urediGodina | Športovi | Natjecatelji | Odličja | |||
---|---|---|---|---|---|---|
Zlata | Srebra | Bronce | Ukupno | |||
1992., Albertville | 4 | 3 | 0 | 0 | 0 | 0 |
1994., Lillehammer | 3 | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 |
1998., Nagano | 2 | 6 | 0 | 0 | 0 | 0 |
2002., Salt Lake City | 5 | 14 | 3 | 1 | 0 | 4 |
2006., Torino | 6 | 24 | 1 | 2 | 0 | 3 |
2010., Vancouver | 4 | 19 | 0 | 2 | 1 | 3 |
2014., Soči | 3 | 11 | 0 | 1 | 0 | 1 |
2018., Pjongčang | 4 | 20 | 0 | 0 | 0 | 0 |
2022., Peking | 4 | 11 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ukupno | 4 | 6 | 1 | 11 |
Odličja prema športovima
urediŠportovi | Odličja | |||
---|---|---|---|---|
Zlata | Srebra | Bronce | Ukupno | |
alpsko skijanje | 4 | 6 | 0 | 10 |
biatlon | 0 | 0 | 1 | 1 |
Ukupno | 4 | 6 | 1 | 11 |
Osvajači odličja
urediOdličje | Ime | Igre | Šport | Disciplina |
---|---|---|---|---|
zlato | Janica Kostelić | 2002., Salt Lake City | alpsko skijanje | kombinacija (Ž) |
zlato | Janica Kostelić | 2002., Salt Lake City | alpsko skijanje | veleslalom (Ž) |
zlato | Janica Kostelić | 2002., Salt Lake City | alpsko skijanje | slalom (Ž) |
srebro | Janica Kostelić | 2002., Salt Lake City | alpsko skijanje | super-veleslalom (Ž) |
srebro | Ivica Kostelić | 2006., Torino | alpsko skijanje | kombinacija (M) |
zlato | Janica Kostelić | 2006., Torino | alpsko skijanje | kombinacija (Ž) |
srebro | Janica Kostelić | 2006., Torino | alpsko skijanje | super-veleslalom (Ž) |
bronca | Jakov Fak | 2010., Vancouver | biatlon | 10 km sprint (M) |
srebro | Ivica Kostelić | 2010., Vancouver | alpsko skijanje | super-kombinacija (M) |
srebro | Ivica Kostelić | 2010., Vancouver | alpsko skijanje | slalom (M) |
srebro | Ivica Kostelić | 2014., Soči | alpsko skijanje | super-kombinacija (M) |
Izvori
uredi- ↑ Eterovich, Adam S. Croatia at the Olympics. // CROWN – Croatian World Network, [Bach, Nenad N. (Ed.)], 2002-02-25, Preuzeto 23. veljače 2010., ISSN 1847-3911
- ↑ a b Sportnet Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2012. (Wayback Machine) Bernard Jurišić: Ako nam Srbija krade prošle olimpijske medalje, hoće li nam Luksemburg ukrasti buduće?, 24. srpnja 2012.
- ↑ Nogometaši Dragutin Vrđuka, Vjekoslav Župančić, Jaroslav Schiffer, Slavin Cindrić, Rudolf Rupec, Dragutin Vragović, Artur Dubravčić, Emil Perška i Josip Scholz.
- ↑ Ivan Pavelić na 200 m prsno.Sports-reference.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2012. (Wayback Machine)
- ↑ Za Italiju su veslali veslači iz Zadra Ante, Frane i Šimun Katalinić, Viktor Ljubić, Petar Ivanov i Bruno Sorić, te još trojica Talijana.
- ↑ Nogometaši koji su igrali bili su Dragutin Babić, Slavin Cindrić, Stjepan Bocak, Dragutin Friedrich, Andrija Kujundžić, Antun Pavleković, Alfons Pažur, Adolf Percl, Dragutin Vragović, Dragutin Vrđuka, Branko Zinaja, Emil Perška, Eugen Dasović, Emil Plazzeriano, Janko Rodin, Marijan Marjanović, Rudolf Rupec, Stjepan Vrbančić, Artur Dubravčić i Vladimir Vinek.
- ↑ Nogometaši koji su bili pozvani su: Dragutin Babić, Slavin Cindrić, Nikola Babić, Ljubo Benčić, Mirko Bonačić, Franjo Giler, Emil Perška, Danijel Premerl te trener Ante Pandaković.
- ↑ Klub Sušačana Jelena Androić: Zaboravljeni riječki olimpijac
- ↑ a b HOO Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2012. (Wayback Machine) Eduard Hemar: Dragutin Ciotti – zaboravljena hrvatska olimpijska medalja
- ↑ 1 pojedinačna, Ivan Gubijan te jedna reprezentacije. 12 su bili hrvatski nogometaši, 7 u hrv. klubovima, Božo Broketa, Zvonimir Cimermančić, Ivan Jazbinšek, Ratko Kacian, Frane Matošić, Bernard Vukas i Franjo Wölfl, 5 u CDJA Partizan (Stjepan Bobek, Miroslav Brozović, Zlatko Čajkovski, Željko Čajkovski, Franjo Šoštarić te Josip Takač).
- ↑ a b Vaterpolska reprezentacija – zlato i Jasna Šekarić dvije medalje. Jasna Šekarić je odrasla u Osijeku i u to je vrijeme bila športašicom pod nadležnošću SFK Hrvatske. Tek 1990. je otišla u Srbiju.
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2017. Pristupljeno 6. kolovoza 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)
Daljnje čitanje
uredi- Jajčević, Zdenko. Olimpizam u Hrvatskoj. Libera editio, Zagreb, 2007.
- Jajčević, Zdenko. 225 godina športa u Hrvatskoj. Streljački savez Osječko-baranjske županije, Osijek, 2010.
- Gizdić, Jurica. Hrvatska i olimpijska odličja. Alfa, Zagreb, 2013.
- Gizdić, Jurica. Hrvatski olimpijci i odličnici. Hrvatski olimpijski odbor, Zagreb, 2016.
Povezani članci
urediVanjske poveznice
uredi- Bernard Jurišić, Branimir Korać: Hrvatske olimpijske medalje Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. lipnja 2015. (Wayback Machine), Sportnet, 24. srpnja 2012. (+ naknadna ažuriranja)