Grmeč
Grmeč je planina u BiH, koja se proteže sjeverozapadnim dijelom Bosne dužinom oko 70 km između tokova rijeka Une i Sane. Nadvisuje ga njegov najviši vrh u jugoistočnom dijelu zvani Crni vrh s 1605 m nadmorske visine.[1][2] U njegovom podnožju proteže se prostrani Podgrmeč s nižim planinskim obroncima, Majdan planine i Srnetice. Naslanjajući se tako na svoja okolna polja kao što su: Bravsko, Petrovačko, Bjelajsko i Lušci polje, te kanjoni i doline kao što je Unska, Japranska i Sanička dolina.
| Grmeč | |
|---|---|
| Planina | |
 Grmeč | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°36′02″N 16°31′36″E / 44.6005336°N 16.5266813°E |
| Država | |
| Najbliži gradovi | Bihać |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 1605 m |
  Grmeč Grmeč na zemljovidu Bosne i Hercegovine  | |
Veća mjesta i gradovi koji ga okružuju su: Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa.
Visoke planine u okolini Grmeča su: Osječenica (1791m), Klekovača (1961 m), Srnetica (1375 m) i Plješevica (1649 m).
Klima
urediGrmeč i njegova okolica područja su pod utjecajem planinske i umjereno kontinentalne klime, ovisno je li se radi o planinskim obroncima ili kotlinama i ravnicama koje ga okružuju. U planinskom dijelu zime su duge, a ljeta svježa. Vremenske prilike Grmeča i njegovih obronaka dirigirane su sa strujanjem toploga zraka koji dolazi s Jadranskoga mora i ohlađenog visinskog sloja koji nastaje nad Grmečom i okolnim planinama koje utječu na česte promjene vremena i temperatura. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1250 mm. Mrazevi su također česta pojava u ovim predjelima. Grmečom puše hladni vjetar sjeverac koji donosi snježne padavine u zimskim mjesecima, a u proljeće i jesen kišu. Snježne padavine u višim predjelima dosta su visoke.
Hidrografija
urediRijeka Sanica nastaje od dva izvora koja izviru ispod sjevernih padina Grmeča. Prvi izvor je s manjim jezerom, a drugo je pećinski izvor. Bosanski Petrovac pitkom vodom snabdijeva se s ovih izvora.
Naselje Risovac, smješteno na padinama Grmeča bogato je vodom. U njemu ima oko stotinu vrela. Neka od tih vrela sastavljaju svoje vode te obrazuju potoke, koji su ponornice. Risovac je na krajnjem sjeverozapadu Petrovačkog polja i predstavlja treću ponorsku zonu polja. Voda se pojavljuje u slivu Une kod Bosanske Krupe, stvarajući poznati izvor rijeke Krušnice.[3]
Periodički tok Vođenica izbija ispod Željeznika (1274 m.) koji je i sabirna oblast vrela. Izvorišna čelenka potoka Vođenice ima preko 50 vrela i taj dio naselja nosi ime Vrela. Najjače vrelo je Stublići a tu su još: Dražići, Crno vrelo, Zanoglina i Pećina vrelo. Potok Vođenica je vodotok s najviše vode u petrovačkom kraju i nekad na njemu je bilo preko 40 vodenica. U vrijeme najvećeg vodostaja gubi vodu u ravni Petrovačkog polja, u Trnjacima.[3]
Potok Suvaja izvire na Grmeču iz dva izvorišna kraka koji su na 1100 m. nadmorske visine. U ovom izvorišnom dijelu, javljaju se skokoviti padovi u dužnom riječnom profilu. Takav pad riječnog korita je i u obliku vodopada Maglaj, koga stanovnici zovu Skakavac. Vodopad je visok 13-15m. i nastao je procesom erozije. Potok Suvaja ukopao se u kamenito korito pa mu na jednom mjestu tok prelazi u klisuru. Za vrijeme maksimalnog protjecanja dolazi do Medenog polja (620 m.) koje mu je ponorska zona iz koje vode otiču podzemnim putem ka slivu rijeke Unca.[3]
Od ostalih većih hidrografskih kapaciteta izdvajaju se rijeke: Vojskova, Japra, i Korčanica koje sve pripadaju Crnomorskome slivu. Od prirodnih jezera treba istaći Saničko i Jabukovačko jezero.
Izvori
uredi- ↑ Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine Planine i planinskih vrhovi viši od 1500 metara nadmorske visine (pristupljeno 23. studenoga 2018.)
- ↑ Federalni zavod za statistiku Planine i planinskih vrhovi viši od 1500 metara nadmorske visine (pristupljeno 23. studenoga 2018.)
- ↑ a b c Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981 -PETROVAČKO POLJE
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Grmeč |