Biskupija (Biskupija)
Biskupija je naselje na jugu Kosova polja u općini Biskupija, smješteno 5 km južno od Knina.
| Biskupija | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Šibensko-kninska |
| Općina/grad | Biskupija |
| Površina | 21,1 km2 [1] |
| Koordinate | 44°01′N 16°14′E / 44.01°N 16.24°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 266 [2] |
| – gustoća | 13 st./km2 |
| Odredišna pošta | 22300 Knin [3] |
  Biskupija Biskupija na zemljovidu Hrvatske | |
Zemljopisni položaj
urediNalazi se na 44° 0' 41" sjeverne zemljopisne širine i 16° 14' 14" istočne zemljopisne dužine.
Stanovništvo
uredi2011. je u Biskupiji živjelo 406 stanovnika.[4] Biskupija je u kninskoj okolici bilo pred Domovinski rat jedno od naselja sa značajnijom koncentracijom Hrvata. Za balvan-revolucije i za samog Domovinskog rata, mjesni Hrvati su završili u progonstvu.
Danas u Biskupiji živi zajednica izgnanih Hrvata iz BiH, u uvjetima drukčijih od onih u kojima žive ostali mještani – žive bez priključka na vodovodnu mrežu.[5]
| broj stanovnika | 954 | 1055 | 1014 | 1167 | 1289 | 1382 | 1289 | 1328 | 1299 | 1353 | 1360 | 1210 | 1005 | 953 | 466 | 406 | 266 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest i kultura
urediSelo je bilo središnjim mjesto vlasti, crkve i kulture u starohrvatskoj državi. U to vrijeme se ovo naselje zvalo Pet crkava na Kosovu. Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina, u 27. poglavlju govori kako su hrvatskog kralja Zvonimira ubilo na skupštini sazvanoj "u petih crikvah u Kosovi", današnjem selu Biskupiji.[6] Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su Crkvina (Zvonimirova zadužbina, trobrodna bazilika sv. Marije koju je dao izgraditi), Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica. Poznato je po nalazima iz starohrvatskog doba. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i sv. Cecilije.
U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, stolovao je biskup Kraljevine Hrvatske, od samog osnutka biskupije (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i hrvatskim biskupom), 1040. sve do ukidanja biskupije 1493. U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u 1050. godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.
Tu crkvu su bili svojim djelima ukrasili i hrvatski umjetnici Ivan Meštrović i Jozo Kljaković. Meštrović je graditeljske izvedbe u spomen crkvi u Biskupiji izveo u suradnji s arhitektom Haroldom Bilinićem.[7] Ista djela su velikosrpski ekstremisti uništili, kao dio ideologije uništavanja svega katoličkog u koje su poistovjećivali s hrvatstvom. Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995.
Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom hodočašća u zadnje rujanske nedjelje, za blagdana Imena Marijina. O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik Tonči Tadić, predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park.[8] Uz crkvu sv. Marije je u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija (s urezanim kršćanskim križem na poklopcu) 821. godine pokopan i prvi imenom poznati hrvatski knez Borna.[9][10]
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
- ↑ Slobodna Dalmacija Voda "zamutila" odnose, 28. kolovoza 2003.
- ↑ Ivan Mužić Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. (Wayback Machine) Hrv. povijest 9. stoljeća (*.pdf datoteka, 1MB veličine)
- ↑ Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 54.
- ↑ Vjesnik[neaktivna poveznica] Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005.
- ↑ Heritage Route Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2018. (Wayback Machine) Biskupija Crkvina (pristupljeno 1. veljače 2018.)
- ↑ Heritage Route Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2018. (Wayback Machine) Knez Borna (pristupljeno 1. veljače 2018.)
Vanjske poveznice
uredi- Biskupija na fallingrain.com
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Starohrv. spomenička baština od 7. do 12. stoljeća
- Svetište Gospe od Biskupije
- Razgovor s dr. Dušanom Dujom Jelovinom Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2012. (Wayback Machine)
- Vjesnik[neaktivna poveznica] Hrvatska je ponovno slobodna i međunarodno priznata, ali i bolesna od stalnih starih podvala, 19. rujna 2003.
- Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Ljubomir Škrinjar, Hrvatska svjetla i tame Selo Biskupija kod Knina - zatiranje hrvatskog identiteta
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |