Čedad

talijanska općina i gradić u Udinskoj pokrajini

Čedad[1][2] (tal. Cividale del Friuli, furl. Cividât, slov. Čedad), grad i općina u sjevernoj Italiji, u Udinskoj pokrajini, u Furlanskoj i Julijskoj krajini. U njemu prebiva 11 615 stanovnika (2010.).

Čedad
Cividale del Friuli
Cividât

Panorama gradskoga središta
država Italija
regijaFurlanija-Julijska krajina
pokrajinaUdine (Videm)
frazioniCarraria, Fornalis, Gagliano, Grupignano, Purgessimo, Rualis, Rubignacco, San Giorgio, Sanguarzo, Spess

Vlast
 • gradonačelnikStefano Balloch

Površina
 • Ukupna50 km²
Visina135
Koordinate46°05′N 13°26′E / 46.083°N 13.433°E / 46.083; 13.433

Stanovništvo (31. prosinca 2010.)
 • Entitet11 615
(229,32)

Vremenska zonaSEV (UTC+2)
Poštanski broj33043
Pozivni broj0432
Zemljovid
Čedad na zemljovidu Italije
Čedad
Čedad
čedadski položaj na zemljovidu Italije

Najpoznatiji čedadski stanovnici bili su Paulus Diaconus koji je tu živio u 9. stoljeću i glumica Adelaide Ristori iz 19. stoljeća.[3]

Zemljopis

uredi

Čedad (Cividale del Friuli) leži u slikovitoj kotlini rijeke Natisone[3] (Nadiža) udaljen 15 km sjeveroistočno od Udina. On se nalazi na raskrsnici Alpa i Jadranskoga mora, nedaleko od slovenske granice.

Povijest

uredi

Grad je osnovan za rimskih vremena pod imenom Forum Julii,[4] najvjerojatnije po Juliju Cezaru.[3] Za ranoga srednjega vijeka bio je prijestolnicom prvoga langobardskoga vojvodstva na Apeninskom poluotoku. Između 730.1238. bio je sjedište akvilejskih (oglejskih) patrijarha.[3] Između 1419.1420. potpao je pod Mletačku Republiku kao i ostala Furlanija,[3] i otad mu je važnost opala.

Znamenitosti

uredi
 
Pogled na Đavolji most
 
Krstionica patrijarha Callista iz Cividalea
Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568. – 774.)
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država  Italija
Godina uvrštenja2011. (35. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1318
Koordinate46°05′26″N 13°26′06″E / 46.0905°N 13.435°E / 46.0905; 13.435 (WD)

Čedad ima brojne ranokršćanske spomenike koji sežu do početka 8. stoljeća, to su oktogonalni baptisterij i kapela samostana Santa Maria in Valle te oltar crkve San Martino. Ostale znamenitosti grada su katedrala Santa Maria Assunta (obnovljena 1458. i 1502.), Đavolji most iz 1442. uz par srednjovjekovnih crkava i palača.[3]

Godine 2011. UNESCO je na popis mjesta svjetske baštine u Europi upisao sedam mjesta moći koja svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog kršćanstva, pogotovo potičući razvoj monaštva. U Čedadu to je Area della Gastaldaga, područje s ostacima patrijarhalne palače (današnji Nacionalni arheološki muzej) patrijarha Callista s bazilikom (slika desno) i krstionicom sv. Ivana Krstitelja, te kompleks langobardskog hrama (danas oratorij Santa Maria in Valle) koji ima jedine čiste lombardijske frizove, koji su jedina poveznica između umjetnosti antike i karolinške renesanse.

Lokalni arheološki muzej čuva puno langobardskih i gotičkih artefakata.

Po Čedadu je prozvano i Čedadsko evanđelje (Čedadski evanđelistar), za koji su monasi tvrdili da je od ruke sv. Marka. Evanđelistar je iz razdoblja od 6. stoljeća do 7. stoljeća s upisanim imenima hodočasnika među kojima su hrvatski knezovi Trpimir i Branimir, te hrvatskopanonski knez Braslav.

Gospodarstvo

uredi

Čedad je prije svega trgovačko središte svoga kraja, s nešto malih industrijskih pogona, uz to je za gospodarstvo (prirad) grada važan i turizam.[3]

Unutarnje poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 185. (Crolist)
  2. Mirko Pak, Jaroslav Šašel, Branko Marušić, »Čedad«, u enciklopediji: Ivo Cecić, v. d. gl. ur., Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 3. sv. : Crn – Đ, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., str. 225. – 226.
  3. a b c d e f g Cividale del Friuli (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 1. studenoga 2014.
  4. R., »Čedad (Cividale)«, u publikaciji: Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : (A – J), Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., ISBN 86-7053-001-5 (sv. 2.), str. 264. (NSK), (COBISS.SI)

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Čedad