Zejneba Hardaga

bosanskohercegovačka pravednica među narodima

Zejneba Hardaga (Sarajevo, 1918.Jeruzalem, 1994.), bosanskohercegovačka pravednica među narodima bošnjačkog podrijetla. Prva je žena i muslimanka uz svijetu koja je ponijela titulu pravednika.

Zejneba Hardaga
Zejneba Hardaga
Rođenje 1918., Sarajevo
Smrt 1994., Jeruzalem
Nacionalnost Bošnjakinja
Portal o životopisima

Pravednica među narodima

uredi
 
Fotografija koja je nastala 1941. godine, u jeku Drugog svjetskog rata, na kojoj Zejneba svojom odjećom sakriva žutu Davidovu zvijezdu koja se nalazi na lijevoj ruci Rifke Kavilio

Obitelj Hardaga je bila islamske vjeroispovijesti. Spasili su židovsku obitelj tijekom holokausta. Yosef Kavilio, Yosefova supruga i kćerka bili su prijatelji i poslovni suradnici s Hardagama. Tokom bombardovanja iz zraka, kuća im je bila uništena, a prvi koji im je pritekao u pomoć bio je upravo Mustafa Hardaga. "Naš dom je vaš dom", kazala je tada Zejneba Hardaga obitelji Kavilio. Jedno razdoblje Kavilie su bile s Hardagama. Jednog dana pripadnici Gestapa pojavili su se na vratima kuće obitelji Hardaga kako bi provjerili njihove dokumente. Yosef Kavilio, njegova žena i kćerka krili su se u jednom velikom ormaru. Samo ih je čudo spasilo i nisu bili otkriveni. Hardage su nastavile štititi članove obitelji Kavilio sve dok nisu otišli za Mostar, dio Bosne i Hercegovine koji je bio talijanskom kontrolom, gdje su Židovi bili relativno sigurni.[1] Poznata je fotografija nastala 1941. godine u jeku Drugog svjetskog rata, na kojoj Zejneba u Sarajevu, svojom odjećom sakriva žutu Davidovu zvijezdu koja se nalazi na lijevoj ruci Rifke Kavilio.[2]

Međutim, Yosef Kavilio je ostao u Sarajevu i nacisti su ga priveli. Zbog velikog snijega, zatvorenici nisu mogli biti trasportovani iz Sarajeva u logor Jasenovac, te su čistili sarajevske ulice od snijega. Dok je šetala Sarajevo, Zejneba je jednom prilikom vidjela okovanog Yosefa. Donosila mu je hranu, ne samo njemu nego i ostalim zatvorenicima. Yosef je uspio pobjeći iz zatvora i vratio se u Hardagin dom. Obitelj ga je čuvala, njegovala i pomogla mu da ozdravi, jer je bio teško bolestan i promrzao. Vojska Nezavisne Države Hrvatske je često paradirala sarajevskim ulicama tražeći odbjegle zatvorenike, i Yosef je, ne želeći ugroziti Hardage, prebjegao u Mostar.

Nakon rata obitelj Kavilio je 1948. godine otišla u Izrael. Tražili su od Yad Vashem muzeja da prepozna obitelj Hardagu u zbirci Pravednici među narodima. Godinu dana kasnije, Zejneba je otišla u Izrael i zasadila prvo drvo u spomen obiteljskog imena. Pedesetak godina poslije, 1994. godine Sarajevo je bilo pod opsadom. Život obitelji Hardaga bio je ugrožen. Uz pomoć Joint Distribution Committe, a na inicijativu obitelji Kavilio, Yad Vashem je tražio od predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića da Hardage dođu Izrael, gdje su ih dočekali najviši zvaničnici te države, zajedno s članovima obitelji Kavilio.

Sarah Pećanac, Zejnebina kćerka, i njena obitelj su kasnije prešli na judaizam zbog svega što se dešavalo. Na taj način željela je iskazati čast Kavilio obitelji na svemu što su učinili jedni za druge.[3]

Izvori

uredi
  1. Sudbina u BiH: Članovi ovih porodica spašavali su jedni druge u dva rata. fokus.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. Zejneba Hardaga: Prva žena u svijetu sa titulom "Pravednika među narodima". sarajevskasehara.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  3. Sjećanje koje čuvamo: Dvije sarajevske porodice koje su spasile jedna drugu. mreza-mira.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.

Vanjske povezice

uredi