Ustav Bosne i Hercegovine

Daytonski sporazum
Ustav Bosne i Hercegovine

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudbena vlast

Ustavni sud BiH

Središnja banka BiH

Administrativna podjela

Političke stranke

Izbori

Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravno-politički dokument same države. On je sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg pod nazivom Daytonski mirovni sporazum, koji je parafiran 22. studenog 1995. godine u američkom gradu Daytonu, a potpisan 14. prosinca 1995. godine u Parizu. Taj sporazum je potpisan od strane tri predsjednika država sudionica u ratu u Bosni i Hercegovini - Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. Sporazum je podrazumijevao završetak sukoba i donošenje ovog ustava.

Tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4[1] usvojenog mirovnog sporazuma, a njime je Bosna i Hercegovina definirana kao demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora. Najveće vrijednosti Ustava BiH sadržane su već u njegovoj preambuli gdje se ističu načela ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, mir i pomirenje, pravda, tolerancija, pluralizam, demokracija, tržišno gospodarstvo, suverenitet, integritet, politička neovisnost te međunarodno humanitarno pravo. U 12. članaka ustava definirana su ljudska prava i slobode, nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, parlamentarna skupština, predsjedništvo, ustavni sud, središnja banka, financije i druge odredbe. Tako je Bosna i Hercegovina transformirana u složenu i decentraliziranu državnu tvorevinu s dva entiteta, a to su Federacija BiH i Republika Srpska.

Ustav se od svog donošenja do danas pokazao kao nefunkcionalan, prije svega zbog svoje skupe administracije, ali i zbog podijeljenosti po entitetskom i etničkom principu koji često onemogućava funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine. Jedan od uvjeta pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji je reforma Ustava do 2010., kojom bi se omogućio jeftiniji i funkcionalniji rad institucija.

Povijest

uredi

Još u 12. stoljeća na području Bosne i Hercegovine je postojala Bosanska banovina na čijem čelu se nalazio bosanski ban. Najstariji pravni dokument koji svjedoči o postojanju bosanske države je Povelja Kulina bana iz 1189. godine. Iako se radilo o povelji koja je regulirala ekonomske odnose između Dubrovačke Republike i Bosanske banovine, ipak potvrđuje suverenost i nezavisnost Bosne. Pretpostavlja se da je postojao dokument koji je regulirao granice, nadležnosti i odnose unutar države tj. neka vrsta ustava.

Nakon krunjenja Tvrtka I. Kotromanića, donesena je povelja 1381. godine koja se može također smatrati nekom vrstom ustava ondašnjeg Bosanskog kraljevstva.

Izvori

uredi
  1. Ustav BiH. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2009. Pristupljeno 26. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)