Wikipedija

Ukradene umjetnine

Umjetnine stečene pljačkom posljedica su organizirane ili samostalne pljačke tijekom rata, prirodnih katastrofa i pobuna već stoljećima. Pljačka umjetnina, arheoloških predmeta i druge kulturne imovine može biti oportunističko kazneno djelo ili može biti više organiziran slučaj nezakonitog ili neetičkog pljačkanja od strane pobjednika u oružanom sukobu.

Ukradene umjetnine
Ukradene umjetnine
 U ovom je članku uočeno pogrešno pisanje godina, imena mjeseci ili cijelih nadnevaka.Članak treba ispraviti u skladu s preporukama.
Pljačka Jeruzalema, s Trajanovog slavoluka, Rim
Sikstinska madona, Rafaello Santi, zapljenjena od strane SSSR-a[1] nakon Drugog svjetskog rata, vraćena ondašnjoj DDR 1955., Drezden, Galerija slika
Od Heinricha Schliemanna otkriveno Prijamovo blago, primjer u drugom svjetskom ratu otete umjetnine, danas u muzeju Puškin u Moskvi

Krađa umjetnina tijekom Drugog svjetskog rata

uredi
 
Meštrovićev mauzolej tj. Crkva Presvetog Otkupitelja. Stare su vratnice ukradene za vrijeme srpske okupacije (1991. – 1995.), kao i ostali inventar crkvice (pokaznica, zvono, mjedeni luster) te najvrjednija ulazna vrata s brončanim portretima Meštrovićeve najuže obitelji.
 
Dvorac Eltz u Vukovaru u kojem je bila smještena njegova vrijedna zbirka, također je opljačkan i otpremljen u Srbiju[2]

Danas je ovaj pojam uglavnom vezan uz nacističku Njemačku i njene saveznike tijekom Drugog svjetskog rata u Europi.[3][4][5] Međutim, nacisti nisu bili ni prvi ni zadnji koji su organizirano i masovno otimali umjetnine. Zna se da je to činio i Sovjetski savez u znak odmazde na njemačku pljačku, da je mali dio tijekom Drugog svjetskog rata od Nijemaca otetih umjetnina završio i u Poljskoj, da se ne spominju i domaći tj. ustaški ali i komunistički primjeri, te primjeri od prije dvadesetak godina, gdje je JNA pljačkala sustavno, a pojedinci svih zaraćenih strana za svoju osobnu korist.

Memorijalni muzej holokausta, SAD, navodi sljedeći citat: ""Pljačka umjetnina i drugih blaga nije ograničena na Treći Reich (po nekim izvorima oko 21 000 umjetnina).... Sovjetska i američka vojska također su sudjelovale u tome, Rusi temeljito i sustavno (oteto je oko 180 - 200 000 umjetnina!), potonji na razini pojedinačne krađe za osobnu korist." List Herald Times tvrdi: ".. Napoleon je bio model za Hitlera u smislu masovnog otimanja umjetnina".[6] Nadalje neke od najpoznatijih umjetnina u svjetskim muzejima stečene su pljačkom (partenonski reljefi kao najpoznatiji primjer...).[7]

Pljačkanje, otimačina, prisvajanje i pljenidba su srodni pojmovi koji su korišteni stotinama godina[8] za opis procesa pljačke umjetnina. Mnoge reference još uvijek povezuju pojam umjetnina stečenih pljačkom s Drugim svjetskim ratom; ne tako davni zakonski propisi rabe termin pljačkanje u vezi s "velikim brojem kulturnih dobara i umjetnina opljačkanih od strane nacista i drugih tijekom Drugoga svjetskog rata i ere holokausta od 1933-1945 ".[9] Pojam trofejna umjetnost se koristi za kulturna dobra koje su prisvojena od strane Crvene armije i Sovjetske Trofejne brigade iz okupirane Njemačke, nakon Drugog svjetskog rata.

Srodni pojmovi su ukradene umjetnine (stečene krađom, uglavnom zbog financijskih razloga), nedopuštenim postupcima stečene starine (tajna trgovina antikvitetima ili arheološkim artefaktima, pronađenim u ilegalnim ili nereguliranim iskopavanjima), predmeti problematičnog podrijetla (provinijencija umjetničkog djela), i repatrijacijom vraćene umjetnine (proces povratka umjetničkih djela i antikviteta njihovim vlasnicima).

Umjetnine ukradene tijekom Domovinskog rata

uredi

Tijekom Domovinskog rata iz Hrvatske ukraden je veći broj umjetnina. Godine 2012. potpisan je završni protokol kojim se Srbija obvezala vratiti još 1065 umjetnina. Dosad je vraćeno 23 tisuće predmeta. U cijelom procesu tri su ključna mjesta - povrat blaga iz vukovarskoga muzeja, franjevačkog samostana te povrat blaga iz Jasenovca.[10] U ernestinovačkoj Galeriji "Petra Smajića" restauriraju se drvene skulpture koje su potkraj 2004. godine vraćene iz Srbije i Crne Gore u sklopu suradnje državnih tijela dviju država. Prije Domovinskog rata u fundusu je bilo oko 600 umjetnina. Iz Erduta je vraćeno 40 skulptura, ali je po riječima Mate Tijardovića, predsjednika Likovne udruge "Petra Smajića" i jednog od osnivača kolonije u sklopu koje djeluje i Galerija "na žalost, tek 15 u dobru stanju, a ostale su nepovratno uništene".[11] Tijekom Domovinskog rata Crkva Presvetog Otkupitelja (Meštrovićev mauzolej) nalazila se na okupiranom području, služila je kao vojno uporište agresorima i pretrpjela je znatna oštećenja. Osim mehaničkih oštećenja reljefa, zidova i alabasternih ploča na prozorima, sav je pokretni inventar, uključujući brončane reljefe i najvrjednija ulazna vrata s brončanim portretima Meštrovićeve najuže obitelji, nestao, zemljište oko objekta je minirano, a šuma zapaljena i uništena. Do 1998. godine područje je razminirano, očišćen je okoliš te očišćeni i restaurirani uništeni dijelovi spomenika.[12][13] U Hrvatskoj je na privremeno okupiranim područjima ili onima zahvaćenim ratnim djelovanjima veći broj crkava srušen do temelja ili teško oštećen, a inventar i umjetnine su opljačkani, devastirani ili oštećeni.[14]

Dodatna literatura

uredi
  • Akinsha, Konstantin. 1995. Beautiful Loot: The Soviet Plunder of Europe's Art Treasures. Random House. New York.
  • Alford, Kenneth. 1994. The Spoils of World War II: The American Military's Role in the Stealing of Europe's Treasures. Carol Publishing Group. New York.
  • Atwood, Roger. 18. studenoga 2004. Stealing History: Tomb Raiders, Smugglers, and the Looting of the Ancient World. St. Martin's Press
  • Carrington, Michael. 2003. Officers Gentlemen and Thieves: The Looting of Monasteries during the 1903/4 Younghusband Mission to Tibet. Modern Asian Studies. Cambridge University Press. 37 (1): 81–109
  • Chamberlin, E. R. 1983. Loot!: The Heritage of Plunder. Facts on File. New York.
  • De Jaeger, Charles. 1981. The Linz File: Hitler's Plunder of Europe's Art. Webb & Bower. Exeter, England.
  • Feliciano, Hector. 1997. The Lost Museum: The Nazi Conspiracy to Steal the World's Greatest Works of Art. BasicBooks. New York.
  • Pork, Milbry; Schuster, Angela. 1. svibnja 2005. The Looting of the Iraq Museum, Baghdad: The Lost Legacy of Ancient Mesopotamia. Harry N. Abrams
  • Gilbert H. Gornig: Kulturgüterschutz – internationale und nationale Aspekte. Duncker & Humblot, Berlin 2007, ISBN 978-3-428-12525-8, (Staats- und völkerrechtliche Abhandlungen der Studiengruppe für Politik und Völkerrecht 24).
  • Waldemar Ritter: "Kulturerbe als Beute", Die Rückführung kriegsbedingt aus Deutschland verbrachter Kulturgüter - Notwendigkeit und Chancen für die Lösung eines historischen Problems. Wissenschaftliche Beibände im Verlag des Germanischen Nationalmuseums, Nürnberg 1997.
  • Трофейное искусство / Библиография международной литературы о судьбе культурных ценностей, перемешенных из Германии в Союз ССР в результате Второй мировой войны и находящихся теперь на территории Российской Федерации и других стран Союза Независимых Государств — 4 перераб. изд. — München 2003. ISBN 3-87690-835-3

Izvori

uredi
  1. ↑ Christian Hufen. Sistine Madonna on the road. The return to East Germany of art looted by the Soviets  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2012. (Wayback Machine). in: Osteuropa – Eastern Europe. Eurozine. 1-2/2006
  2. ↑ http://www.ipu.hr/uploads/documents/1463.pdf[neaktivna poveznica] Zlatko Uzelac Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Referat sa međunarodnog znanstvenog skupa predan 18. studenog 1992., Ratna razaranja i problemi obnove povijesnih gradova u Slavoniji* (pristupljeno 16. listopada 2012.)
  3. ↑ Chamberlin, E. R. Loot!: The Heritage of Plunder. New York: Facts on File, 1983
  4. ↑ De Jaeger, Charles. The Linz File: Hitler's Plunder of Europe's Art. Exeter, England: Webb & Bower, 1981
  5. ↑ Feliciano, Hector. The Lost Museum: The Nazi Conspiracy to Steal the World's Greatest Works of Art. New York: BasicBooks, 1997
  6. ↑ Baude, Leora. 29. travnja 2007. Plundered treasure?: The IU's Provenance Project seeks to ascertain that pieces in its collection have not passed through Nazi hands. The Herald-Times. Bloomington, Indiana. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. veljače 2012. Pristupljeno 7. listopada 2012.
  7. ↑ Martin Gayford. Please May We Have Our Swastika Picture Back? January 17, 2007
  8. ↑ Francis Lieber, LL.D. Instructions for the Government of Armies of the United States in the Field  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2012. (Wayback Machine). Originally Issued as General Orders No. 100, Adjutant General's Office, 1863, Washington 1898: Government Printing Office
  9. ↑ Cultural Property Advice. United Kingdom. Looted art 1933–45  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. kolovoza 2012. (Wayback Machine).
  10. ↑ http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/srbija-ce-vratiti-hrvatskoj-1-065-umjetnina-ukradenih-u-ratu.html izjava predsjednika RH Ive Josipovića, ministrice kulture RH Andree Zlatar Violić i srbijanskog ministra kulture Predraga Markovića, Zagreb, 23.03.2012., (pristupljeno 16. listopada 2012.)
  11. ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/ernestinovo-restauriraju-se-skulpture-vracene-iz-sicg/250036.aspx
  12. ↑ http://www.mdc.hr/mestrovic/crkva-otavice/povijest-hr.htm  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. rujna 2013. (Wayback Machine) (pristupljeno 16. listopada 2012.)
  13. ↑ http://www.facebook.com/notes/galerija-me%C5%A1trovi%C4%87-split/u-crkvi-presvetog-otkupitelja-postavljene-vratnice-sakristije/208531225840847
  14. ↑ http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=226&Itemid=5 (pristupljeno 16. listopada 2012.)

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wiki.x.io/w/index.php?title=Ukradene_umjetnine&oldid=6894981"