Tuzlanska barutana
Tuzlanska barutana ili tuzlanska gradina, je kamena građevina u Tuzli, od koje su danas ostale tek ruševine. Zarasle su u šiblje na brdu Gradine. Jedan je od rijetkih makar djelimice sačuvanih spomenika osmanskog razdoblja u Tuzli.[1] Nalazi se ponad UKC Tuzla.
| Tuzlanska Barutana | |
|---|---|
| Barutana | |
 Ruševine tuzlanske barutane | |
| Koordinate | 44.53687244821562, 18.69111823867374 |
| Položaj | brdo Gradina, Tuzla |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Vrsta | Utvrda |
| Gradnja | XVII. stoljeće |
| Graditelj | građani Tuzle |
| Građevinski materijal | kamen |
Donjotuzlanski muslimani dali su ju podići 1683. godine. Služila je kao obrambena utvrda. Osmanski neuspjeh pohoda na Austriju i poraz u drugoj opsadi Beča nagovijestili su preokret ratne sreće. Donja Tuzla je bila blizu granice. Veće gradsko središte trebalo je dodatnu zaštitu. Sve do austro-ugarskog zaposjedanja BiH tvrđava na Gradini služila je kao središnja točka obrane Donje Tuzle. Donjotuzlanska Palanka, utvrđeni grad ograđen drvenim zidovima, obloženih zemljom i blatom, nije imao izgleda pred suvremenije opremljenim sjevernim velesilama.[1]
Poslužila je svrsi već 1688. godine. Tad su snage Svetog Rimskog Carstva na čelu sa zapovjednikom Ljudevitom Bodenskim kretale se iz pravca Zvornika ka Krajini i tvrđava je bila mjesto uspješna otpora. 1690. godine kad je upao austrijski vojvoda Perčinlija odigrala je opet ključnu ulogu.[1] Safvet-beg Bašagić zapisao je da je Perčinlija prodro sve do Donje Tuzle i u povratku sa sobom odvodi 3.000 katolika u slobodne krajeve preko Save.[2] 4. rujna 1750. bila je velika organizirana pljačka Donje Tuzle od strane organiziranog stanovništva okolnih sela. Grad je bio potpuno opustošen, a lokalno stanovništvo se sklonilo u nju. U utvrdu se na sigurno spremilo velike dragocjenosti vjerskih objekata. U austro-ugarskom zaposjedanju BiH 1878., protivnici zaposjedanja su se zatvorili u utvrdu i odupirali novoj vlasti. Za kratko vrijeme nakon preuzimanja, pretvorena je u barutanu (Pulvermagazin). U njoj se držao barut i drugi eksplozivi.[1]
Ulogu je izgubila nakon Prvog svjetskog rata. Sve do 1960-ih izložena je vremenskom izjedanju. Tad je prenamijenjena u depandans Muzeja Istočne Bosne. U jednoj od unutrašnjih kula bila je maketa tuzlanske Palanke, djelo akademskog slikara Dragiše Trifkovića. U drugoj kuli bila je arheološko-povijesna postavka s pojedinostima iz prošlosti grada. Osim muzejske namjene, bila je odredište za mnoge ekskurzije djece, studenata i povjesničara. Početkom sedamdesetih godina metom je vandala koji su ju opljačkali i sasvim uništili izloške.[1]
Od tog vremena zgrada je zapuštena. Nikada više nije obnovljena. Propada i urušava se već oko 40 godina. Pred velikosrpsku agresiju na BiH. Tadašnji Republički zavod za zaštitu povijesnih spomenika ju je stavio pod svoju zaštitu. Prolazak vremena a bez održavanja rezultirao je potpunom devastacijom veće kule, njenog krova i zidova te vanjskog dijela bedema. I manje kula također je devastirana, opasana šibljem ali je u boljem stanju od veće kule. Zbog obrasla terena onemogućen je pristup.[1]
Osobine
urediIzgrađena je od kamena. Činila su ju dva objekta opasana bedemom.[1]
Izvori
uredi- ↑ a b c d e f g (boš.) Prometej.ba Damir Omerbegović: Tuzlanska Barutana, 2. kolovoza 2019. (pristupljeno 26. veljače 2020.)
- ↑ Digitalni arhiv FFZG Ramiza Smajić: MIGRACIJSKI TOKOVI, DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE U BOSANSKOM EJALETU (1683.-1718.), Zagreb, 2019., str. 23