Trotočje
Trotočje ( ... ) razgodak je kojim se označava da je tekst izostavljen, nenaveden ili nedovršen.
…
|
Pravopisni znakovi |
---|
bjelina ( ) |
Matematički znakovi |
operatori ( + ) ( – ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / ) |
Ostali znakovi |
stupanj ( ° ) |
Uporaba u jeziku
urediNedovršenost
urediTrotočje se koristi na mjestima gdje čitatelji mogu sami nadopuniti tekst:
- Ivana Brlić-Mažuranić, „Čudnovate zgode šegrta Hlapića”
- "Eh! na onu stranu više nema prolaza", - pomisli Regoč - i više ništa nije znao o tom pomisliti, nego se okrene, ostavi brdo zasuto, a za brdom Kosjenku, i pođe natrag putem, kud bijahu došli od Legena...
- Deset godina kasnije... (primjerice u filmovima)
Trotočje se stavlja i na kraju prekinutog teksta koji se nastavlja:
- Meša Selimović, „Derviš i smrt”
- – Dobro – rekao sam stišavajući srdžbu, jer nisam htio da je pokažem pred ovim čovjekom. – Reci svojim prijateljima...
- – I tvojim.
- – Reci tim prijateljima da im zahvaljujem na poruci, iako su mogli i sami da mi to kažu.
Pisac može trotočjem čitatelju prepustiti početak ili završetak misli:
- Tin Ujević, „Vreva, berba”
- ... Te tako mi se učinilo da bih, jednoga dana, mogao voljeti zemlju koja ne bi bila suviše skupa; ovako, blagu, skoro bez svega.
- Dragutin Domjanić, „Ide noć...”
Spomen mi je dragi došel,
Ali taki zginul proć,
Jesen ti je v mojoj duši,
Ide, ide noć...
Izostavljanje
urediTrotočje služi da bi se označio izostavljeni ili nenavedeni tekst. Da bi se izbjegla pomutnja pripada li trotočje izvorniku ili ne, obično se stavlja u zagrade:
- Nives Opačić, „Plače kao ljuta godina”
God - polazište za godinu - indoeuropska je, baltoslavenska, praslavenska i sveslavenska riječ vremenskoga značenja, no ne znači samo niz od 365 ili 366 dana, nego prije svetkovinu (crkveni god), praznik, imendan/rođendan, zatim proširenje debla u širinu u obliku koncentričnih prstenova u tom vremenu, pa tek onda annus, godinu.
(...)
Međutim, ima hrvatskih krajeva i govora gdje se za vremenski niz od 365 dana i za pojedine njegove dijelove mjesto riječi godina rabi riječ leto/lito.
Stanka
urediTrotočje dolazi kad se želi označiti isprekidani govor s većim stankama (koje bi se inače označavale crticom, zarezom ili drugim znakovima):
- Antun Gustav Matoš, „Zvono”
Tiho... Zvono ćuti... Misli žderu...
O, kako tišti kajanje u veče!
Tama... Sâm sam... Samac u tuđini!
Na čelu, ljubo, tvoj me cjelov peče...
- Ja... ja ne znam... n... nisam to htio...
Nabrajanje
urediTrotočje služi i u nabrajanju te označava da takvih primjera ima više, ali se svi ne navode:
- Primjeri turcizama: admiral, boja, div, jastuk, kavez, kesten, majmun, pamuk, šećer, višnja...
Uporaba izvan jezika
urediU matematici trotočje zamjenjuje neke dijelove skupa i zapravo označava da se niz ili uzorak nastavlja na jednak način:
- (zbroj svih prirodnih brojeva od 1 do 100)
- (nisu navedene sve znamenke broja Pi)
- (zbroj svih članova niza)
Koristi se i u matricama umjesto članova koji nedostaju: