Trigliceridi

Trigliceridi su esteri glicerola i masnih kiselina. Glavni su sastojak životinjskih i biljnih masti i ulja. Dobili su ime po tome što se tri masne kiseline vežu na tri hidroksilne skupine glicerola.

Primjer triglicerida: lijevi dio - glicerol, desni dio od vrha prema dnu: palmitinska kiselina, oleinska kiselina, alfa-linolna kiselina, kemijska formula: C₅₅H₉₈O₆

Masti su spojevi sa zasićenim masnim kiselinama (palmitinska, stearinska), te su zato pri sobnoj temperaturi u krutom (čvrstom) ili polukrutom agregatnom stanju, a ulja spojevi s nezasićenim masnim kiselinama (oleinska, linolna, linolenska) pa su zato pri sobnoj temperaturi u tekućem agregatnom stanju.

Masne kiseline su dugačke molekule koje na jednom kraju imaju karboksilnu skupinu ( -COOH) a na drugom kraju metilnu skupinu ( -CH₃) tako da svojstva triglicerida ovise o molekulama masnih kiselina pri čemu je odlučujuća duljina njihovih lanaca i broj dvostrukih veza.

Uloga masti i ulja

Masti i ulja su energetski najbogatiji spojevi te imaju vrlo važnu ulogu u građi svih živih stanica. Masti nas opskrbljuju velikom količinom energije. Nalazimo ih u masnom tkivu i u masnim kapljicama ostalih stanica. Zbog toga su masti i ulja vrlo važna skupina spojeva u ljudskoj prehrani. One su pričuva energije neophodne svakom živom organizmu za njegov razvoj i održavanje. Vrlo su široko rasprostranjene u prirodi koliko u životinjskom toliko i u biljnom svijetu. One sudjeluju u izmjeni tvari u živom organizmu.

Masti osim biološkog imaju i veliko tehničko značenje. One služe kao sirovina za proizvodnju: sapuna, margarina, raznih maziva, lakova i boja.

Masti u probavi

Maslac i margarin su vrlo česti izvori masti u prehrani

U probavi hrane, mast razgrađuje žuč tek u tankom crijevu. Žuč, koja dolazi iz žučnog mjehura u duodenum (prvi dio tankog crijeva), zajedno s hranom putuje kroz tanko crijevo i razgrađuje mast na njezin sastav: glicerol i masnu kiselinu. Masna kiselina se dalje probavlja, a glicerol se metabolizira u jetri.