Dugoživci

Dugoživci (Tardigrada) su koljeno životinja u okviru podcarstva (u nekim sistematikama natkoljena) Ecdysozoa. Ove većinom mikroskopski malene životinje zbog svog načina kretanja i bucmastog izgleda podsjećaju na nespretne medvjediće u minijaturi, pa su dobili i ime vodeni medvjedići.

Dugoživci
Hypsibius dujardini
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Podcarstvo:	Ecdysozoa
(nesvrstani)	Panarthropoda
Koljeno:	Tardigrada Spallanzani, 1777.
Razredi
Heterotardigrada Mesotardigrada Eutardigrada
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike

Žive u svim morima, slatkim vodama i vlažnim biotopima na kopnu, gdje ih se najčešće može naći u vodenom "filmu" na nakupinama mahovina, u žljebovima i na krovovima kuća. U nepovoljnim uvjetima vrste koje žive na kopnu osuše se i u stanju obamrlosti (anabioza) mogu preživjeti i više godina dok uvjeti ponovo postanu povoljni. To svojstvo donijelo im je i hrvatsko ime dugoživci.

Imaju četiri para kratkih nožica koje završavaju malenim pandžicama. Hrane se kako sadržajem biljnih stanica, tako i grabežljivo, malim životinjicama kao što su neke vrste oblića (Nematoda) ili kolnjaka (Rotifera). Kad uhvate takvu životinjicu, ubodu ju i isišu.

Razmnožavaju se uglavnom spolno. No, kod nekih vrsta nisu poznati mužjaci, tako da se razmnožavaju partenogenetski, bez sudjelovanja mužjaka. U tom se slučaju jaja razvijaju bez oplodnje.

Pretpostavlja se, da su im najbliži srodnici člankonošci (Arthropoda) i crvonošci (Onychophora), s kojima zajedno čine takson Panarthropoda.

Najnovija istraživanja

Za neke od pripadnika koljena Tardigrada, ustanovljeno je ispitivanjima da su sposobne preživjeti u svemiru

Drugi projekti

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dugoživci
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Dugoživcima