Sunizam
Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela;[1] sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.[2] Sunite se također naziva i Ahl as-Sunnet wa'l-Jamā'ah (arapski: أهل السنة والجماعة što znači "ljudi Muhamedanske tradicije i zajednice") ili skraćeno samo Ahl as-Sunnet. Suniti su ogranak ortodoksnih muslimana koji sebe drže za jedine pravovjerne muslimane.
Dio serije članaka vezanih uz |
| Vjerovanja i običaji |
|
Jedinstvo • Bog |
| Važne ličnosti |
|
Muhammed |
| Tekstovi & zakoni |
|
Kur'an • Hadis |
| Grane islama |
| Društveni aspekti |
|
Škole • Teologija |
| Vidi također |
Škole šerijatskog prava (mezheba)
urediIslamsko pravo je znano kao Šerijat, ono se temelji na Kuranu i Sunnetu. Menhedž (Madh'hab) se prevodi kao "put", različite menhedže odražavaju različita mišljenja o nekim pravima i obvezama Šerijata, tako na primjer jedna mezheba vidi nešto kao obvezu, dok druga ne. Postoje četiri šerijatske škole mezheba:
Hanefijska škola
urediOsnivač ove škole bio je Abu Hanifah (702. – 767.), koji je rođen u Kufi, Irak.[3] Slijedbenici ove škole su muslimani: Bangladeša, Pakistana, Indije, Afganistana, velikog dijela Srednje Azije, južne Rusije, Kavkaza, te Balkana, Turske te dijela Iraka. Ova škola ima sljedbenike i u muslimanima Velike Britanije i Njemačke.
Malikijska škola
urediUtemeljitelj ove škole bio je Malik ibn Anas († 795.) on je razvio svoje ideje u Medini, gdje je bio jedan od posljednjih preživjelih drugova Muhameda, i njegove uže porodice. Njegov nauk je zabilježen u knjizi Muwatta koja je zakon za većinu muslimana Afrike, osim onih u Donjem Egiptu, Zanzibaru i Južnoj Africi. Malikijska škola je popularna i kod muslimana Francuske. Malik ibn Anas bio je osobni učitelj Hanafija i Idrisa ash-Shafi`ija.
Ša'fijska škola
urediPrvi čovjek ove škole bio je Muhammad ibn Idris ash-Shafi`i (820.) učenik Malika ibn Anasa. On je djelovao Iraku te potom u Egiptu. Do učenja ove škole drže muslimani; Indonezije, Donjeg Egipta, Malezije, Bruneja, Singapura, Somalije, Jordana, Libanona, Sirije, Kerale u Indiji, Šri Lanke, Maldiva, Palestine, Jemena i Kurdistana. Al-Shafi'i je posebno naglašavao Muhamedov Sunnet (sve ono što je radio, govorio ili šutnjom odobrio) to je po njemu bio hadis (ono što je Muhamed rekao) i izvor Šerijata.
Hambelijska škola
urediRodonačelnik ove škole bio je Ahmad bin Hanbali († 855.), koji je rođen je u Bagdadu. On je vrlo detaljno prostudirao nauk al-Shafi'ija. Unatoč zabranama i progonima, on je čvrsto ostao u stavu da sveta knjiga Kuran nije stvorena. Ova škola ima najviše sljedbenika po Arapskom poluotoku.
Teologija četiri škola
urediSljedbenici svih četiri škola slijede isti osnovni sustav vjerovanja, ali se razlikuju jedni od drugih u praktičnom izvođenju vjerskih rituala, te u pravničkim interpretacijama "božanskih principa" (šerijat) odnosno u interpretaciji Kurana i Hadisa (riječi). Sunitski muslimani drže da su oba dva izvora jednakovrijedna.
Postoje i druge sunitske šerijatske škole. Međutim, one imaju vrlo malo sljedbenika i relativno su nepoznate u odnosu na popularnost četiri glavne škole, također, mnogi od ovih škola su izumrle jer nisu imale dovoljno sljedbenike da opstanu.
Povijesne sunitske države
uredi- Omejidi
- Omejidski Kalifat (661. – 759.)
- Emirat Cordoba (756. – 929.)
- Kalifat Cordoba (929. – 1031.)
- Abasidi
- Abasidski Kalifat (750. – 1258.)
- Osmanidi
- Osmansko Carstvo (1517. – 1924.)
Pogledajte i ovo
urediIzvori
uredi- ↑ Sunna - Definitions from Dictionary.com
- ↑ Oxford Islamic Studies Online
- ↑ Hisham M. Ramadan: Understanding Islamic Law: From Classical to Contemporary, (AltaMira Press: 2006), str.26