Strojogradnja

Strojogradnja ili proizvodno strojarstvo je privredna djelatnost koja se bavi proizvodnjom strojeva, uređaja i prometnih sredstava, od kojih se neki koriste kao sredstva za rad te kao predmeti široke potrošnje. U područje djelovanja strojogradnje kadšto se ubrajaju djelatnosti elektrostrojogradnje (elektrostrojarstvo) i brodogradnje, a redovito i proizvodnja:

• strojeva za prijenos i korištenje mehaničke energije,
• motora i turbina,
• crpki (pumpa) i kompresora,
• slavina i ventila,
• ležajeva,
• mehaničkih prijenosnika, te prijenosnih i pogonskih elemenata,
• industrijskih peći i plamenika,
• dizala i prenosila,
• rashladne i ventilacijske opreme,
• strojeva za opće namjene, poljoprivredu i šumarstvo,
• alatnih strojeva,
• strojeva za metalurgiju, rudnike, kamenolome i građevinarstvo, prehrambenu, tekstilnu, papirnu, grafičku industriju,
• oružja i streljiva,
• kućnih uređaja,
• mjernih instrumenata i aparata za mjerenje, kontrolu, ispitivanje, za navigacijske i drugih namjene, optičkih instrumenata i fotografske opreme,
• satova,
• motornih vozila, prikolica i poluprikolica, dijelova i pribora za motorna vozila i njihove motore,
• željezničkih i drugih lokomotiva i tračničkih vozila,
• zrakoplova, svemirskih letjelica,
• motocikla, bicikla,
• invalidskih kolica.

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem.

Mjenjač brzine za 1600 Volkswagen Golf (2009.) s 5 prijenosnih omjera i povratnom brzinom.

Dijelovi univerzalne tokarilice: 1. glavno vreteno, 2. vretenište, 3. škare, 4. posmično kućište, 5. vlačno vreteno, 6. povodno vreteno, 7. kIjučna ploča, 8. osovina za ukapčanje, 9 zubna letva, 10. uzdužni suport, 11. poprečni suport, 12. stega reznog aIata, 13. gornji suport, 14. jahač ili konjić.

Osvijetljene dizalice u Brodogradilištu Uljanik.

Među navedenim osobito se ističe proizvodnja radnih strojeva za preradbu, obradbu i oblikovanje metala i drugih materijala, te alata i mjernih instrumenata, jer su to osnovne sastavnice svih ostalih dijelova strojogradnje. U svjetskim razmjerima strojogradnja se ubraja među najvitalnije dijelove metaloprerađivačke industrije, te u potpunosti slijedi njezine tokove.

Hrvatska strojogradnja

Hrvatska strojogradnja bila je do kraja Drugog svjetskog rata vrlo skromnih mogućnosti. Velik je napredak ostvarila u razdoblju od 1945. do kraja 1980-ih, kada je u bivšoj državi hrvatskoj strojogradnji bila dodijeljena značajna uloga u privrednom razvoju. Velika materijalna ulaganja u industrijske pogone i razvoj školstva za potrebe industrije na svim razinama izobrazbe pridonijela su osnutku niza novih velikih poduzeća strojogradnje i elektrostrojogradnje poput Rade Končara, Tvornice parnih kotlova, Prvomajske, Jedinstva i ATM-a u Zagrebu, Đure Đakovića u Slavonskom Brodu, Vlade Bagata i SAS-a u Zadru, Jugoturbine u Karlovcu i Dalmastroja u Splitu, te manjih tvornica koje su svojim proizvodnim programima nadopunjavale proizvodnju velikih sustava. Hrvatska strojogradnja tako je postala sposobna za ozbiljne izvozne poslove, ne samo na istočno tržište i na tržište nerazvijenih zemalja nego i na zahtjevno zapadno tržište. Tako su se na primjer u hrvatskim brodogradilištima proizvodili motori velikih snaga za pogon brodova, a proizvodnja vučnih strojeva zauzimala je važno mjesto u hrvatskoj metalnoj industriji (dizelske lokomotive s mehaničkim, hidrauličkim i elektroprijenosom snage, dizelski motorni vlakovi za međugradski promet, tramvaji i posebni teretni vagoni, električne lokomotive svih snaga i sustava, akumulatorska vozila i drugo).

No s obzirom na to da je vijek isplativosti (ekonomičnosti) tehnologija u strojogradnji 3 do 10 godina, nakon čega je nužna modernizacija sredstava za rad, amortizacijske stope bile su neopravdano niske. To je izazivalo zastarjelost sredstava za rad i smanjenu konkurentnu sposobnost hrvatske industrije, što je s vremenom usmjerilo izvoz na istočna tržišta. Raspadom istočnoeuropskoga političkog i privrednog bloka potkraj 1980-ih, izvoz proizvoda hrvatske strojogradnje znatno se smanjio. Raspad bivše Jugoslavije i pogotovo ratna razaranja tijekom Domovinskoga rata bili su novi udar na tu privrednu granu. Početak promjene hrvatskoga gospodarskog sustava, uz izgubljena tržišta, izazvao je zatvaranje mnoštva važnih tvornica i nepovratno gašenje nekih dijelova proizvodnje. Dio strojogradnje u takvim uvjetima je, ponekad i spontano, počeo proizvoditi sredstva potrebna za obranu zemlje, pri čem je došla do izražaja spretnost, snalažljivost i stručna osposobljenost zaposlenih. Nakon gotovo desetogodišnje stagnacije nastupio je oporavak strojogradnje, zasnovan na malim i srednjim poduzećima, dovoljno fleksibilnima za tržišne uvjete proizvodnje i poslovanja.

U Hrvatskoj je strojogradnji (uključivši i brodogradnju) 2005. bilo zaposleno 34 900 radnika u 590 tvrtki (508 malih, 62 srednje i 20 velikih). Udio proizvodnje strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava u ukupnoj hrvatskoj industrijskoj proizvodnji 2005. bio je 7,91%, a te je godine ostvaren izvoz vrijedan oko 1,8 milijardi američkih dolara.

Vanjske poveznice

• Strojogradnja Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

• Proizvodno strojarstvo Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK