Stauranthera, rod Gesnerijevki u podtribusu Loxoniinae, dio tribusa Epithemateae. Sastoji se od 8 vrsta raširenih[1] od SI Indije i južne Kine preko Malezije do Nove Gvineje. Rod je izvanredan u nekoliko pogleda: (a) izrazito anizofilni habitus, (b) simpodijalna arhitektura izdanaka, uglavnom slična Loxoniji, (c) gubitak prednjih cvjetova u cimesima kod S. caerulea Blume, (d) izdanak (ali bez nektara) cvjetovi u S. grandiflora Benth., (e) široka rasprostranjenost (osobito S. caerulea, koja osim iz Nove Gvineje pokriva cijelo područje rasprostranjenosti roda). Najbliži srodnik mu je Loxonia (Weber 1976, Mayer et al. 2003). [2]

Stauranthera
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Lamiales
Porodica:Gesneriaceae
Potporodica:Didymocarpoideae
Tribus:Epithemateae
Podtribus:Loxoniinae
Rod:Stauranthera
Benth.
Baze podataka

Etimologija

uredi

Ime roda dolazi od grčkog σταυρος, stauros = križ; i ανθηρα, anthēra = prašnik; u aluziji na prašnike povezane na križni način.[2]

višegodišnje ili jednogodišnje monokarpno zeljasto bilje. Stabljika je mesnato-sočna, razgranata ili ne. Listovi nasuprotni, jako anizofilni, veliki listovi s kratkom ili dugom peteljkom, lamina jako asimetrična, eliptična do jajolika. Vjenčić je 5-struk, široko rotirajući zvončić, bez calcara (ostruge) ili zigomorfan s ostrugom pri dnu, plav ili bijel, ponekad sa žutom mrljom na nepcu. Prašnika 4, svi su prašnici povezani i tvore lik poput križa. Nektarija nema. Jajnik je okrugao ili jajolik. Čahura okruglasta, u gornjoj polovici nepravilno se raspada. Sjemenke sitne, crnosmeđe, mrežaste. Broj kromosoma: 2n = 36-40.[2]

Vrste

uredi

Sinonimi

uredi
  • Anomorhegmia Meisn.; Gen. 1: 303 (1840)
  • Cyananthus Griff.; Notul. 4: 154 (1854)
  • Miquelia Blume; Bull. Sci. Phys. et Nat. Neerl. 1: 94 (1838)
  • Quintilia Endl.; Gen. 1408 (1841)

Izvori

uredi
  1. World Plants (Complete List), pristupljeno 7. srpnja 2024.
  2. a b c Genera, pristupljeno 7. srpnja 2024.