Sokolska mogila u Maksimiru

mogila u Zagrebu

Sokolska mogila u park-šumi Maksimir je spomen-humak, izgrađen 1925. Te se godine diljem Hrvatske obilježavala tisućugodišnjica hrvatskog kraljevstva,[1] a ova je mogila jedan od objekata podignutih tim povodom. Prema vrhu mogile vode uske stepenice. Na vrhu je kameni spomenik s kipom sokola raširenih krila. Oko humka je uska spiralna stazica do vrha.[1]

Sokolska mogila u Maksimiru

Projektiranje i gradnja

uredi
 
A. Freudenreich i I. Kerdić- Izrada skulpture za Sokolsku mogilu u Zagrebu, Zagreb, oko 1926.

U Zagrebu od 14. do 16. kolovoza 1925. godine održavao III. hrvatski svesokolski slet, jedna od brojnih manifestacija održanih povodom obilježavanja tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva. Hrvatski sokolski savez je u spomen na taj događaj odlučio podugnuti ovaj spomenik, koji je projektirao Aleksandar Freudenreich. Na mjestu gdje je danas mogila, do njene izgradnje je bio paviljon Kišobran.[1]

Za gradnju mogile, donesena je zemlja sa 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva značajnih po nekom povijesnom ili kulturnom događaju, te spomenice s opisom mjesta i povijesnog događaja koji se zbio na mjestu s kojeg je uzeta zemlja za Mogilu. Dana 15. kolovoza 1925. godine, predstavnici sokolskih društava su vreće sa zemljom istresli na humak uz fanfare i pjesme budnice. Posljednju je vrećicu istresao gvardijan iz Knina uz riječi:

  »Polažem grudu svete zemlje koje su nosile prvog i posljedneg Hrvatskog kralja«

U temelje su postavljeni i brojni predmeti iz hrvatske kulturne baštine (knjige, novine, časopisi). Oko humka je posađeno 10 lipa koje simboliziraju deset stoljeća hrvatske državnosti. Mogila je dovršena 1926. godine.[1]

Postavljanje skulpture sokola

uredi
 
Ploča postavljena 1995. godine

Prvotno je bilo planirano da se na vrh postavi kamen s brončanim kipom sokola skupljenih krila, rad kipara Ive Kerdića. No, sokol je razbijen u kiparevom ateljeu i kameno postolje je ostalo prazno. Na poticaj Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 1994. godine kreće obnova mogile, pri čemu je u humak dodana gruda hrvatske zemlje koju je poljupcem blagoslovio Ivan Pavao II. 10. rujna 1994. godine u zagrebačkoj zračnoj luci. Dana 28. svibnja 1995., Ministarstvo obrane Republike Hrvatske povodom dana oružanih snaga postavlja skulpturu sokola. Skulpturu je osmislio i izradio u glini akademski kipar pater Marijan Gajšak. Zbog smrti Marijana Gajšaka prije dovršetka djela, skulpturu sokola je dovršio akademski kipar Mladen Mikulin.[1]

Zaštita

uredi

Sokolska mogila u Maksimiru je zaštićeno kulturno dobro.[2]

Izvori

uredi
  1. a b c d e Sokolska Mogila – Park Maksimir, pristupljeno 10. kolovoza 2020.
  2. Sokolska mogila Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pristupljeno 2023-01-24

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sokolska mogila u Maksimiru