Slavenska cesta

Slavenska cesta (lat. Via Sclava, Via Sclavonica, Via Sclabonica, Callis Sclabonica), povijesni naziv za mnoštvo puteva i cestâ, a prvi put spomenutih u listini iz 1030. godine. Poslije se pod prije spomenutim nazivima spominju do 1258., kada se naziva i Callis de Pisino.[1]

Ante Šonje se bavio mogućim pravcima cesta koje su iz Poreča vodile u Pazin. Prema njemu naseljenih Slavena je ondje bilo već u ranome srednjem vijeku.[2][3] Prema Stjepanu Antoljaku, Avaroslaveni prodirali su na istarski poluotok a cesta im je bila smjerokaz. Uzevši u obzir da srednjovjekovna vrela tim imenom nazivaju putne pravce u gdje su Hrvati bili naseljeni, razmatra se da je i na Puljštini postojala Slavenska cesta.[4] Ta mogućnost nije posve sigurna, zato što nema tako bogatih vrela koja bi potvrdila tezu, a i nema sličnih topografskih studija. Pietro Kandler dovodi ju u pitanje.[5][6] Ima znakova da se jedan od smjerova puljske Slavenske ceste doticao Pićna. Na tom je području negdje se spajala sa srednjovjekovnom cestom koja je iz Poreča preko Pazina dolazila u to mjesto, odakle je prelazila (ili obilazila) Učku. Mnogi drugi autori pisali su o Slavenskoj cesti u Istri (Pietro Kandler, Carlo De Franceschi, Luigi Morteani, Bernardo Benussi, Luka Kirac, Petar Skok i dr.).[1]

Izvori

uredi
  1. a b Istrapedia M. Baldini: Slavenska cesta (pristupljeno 13. ožujka 2019.)
  2. Ante Šonje: Slavenska cesta u Poreštini, Kalendar Jurina i Franina 1970, Rijeka 1969.
  3. A. Šonje, Slavenska cesta u Poreštini (Istra) u svjetlu arheoloških nalaza i drugih podataka, Rad JAZU, 360, Zagreb 1971.
  4. Stjepan Antoljak, Problematika najstarijeg doseljenja i naseljavanja Slavena – Hrvata u Istru, Starine JAZU, 48, Zagreb 1958.
  5. A. Šonje, M. Bertoša, Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), ACRS, 1976, 6
  6. M. Baldini, M. Maras, Monografija Poreča, Poreč 1998.