Skup Djevica,[1][2][3] sustav Djevica, Djevičanski skup,[4] galaktičko jato Djevice[5] ili skup Virgo je galaktički skup (grozd galaktika, galaktičko jato) na udaljenosti od oko 59 milijuna svjetlosnih godina (18 milijuna parseca) u zviježđu Djevici. Grozd se sastoji od oko 1300, možda i 2000 galaktika i čini središte Mjesnog superskupa. Naša Mjesna skupina nalazi se na vanjskom rubu Mjesnog superskupa. Masa Skupa Djevice procijenjena je na 1,2·1015 masa našeg Sunca. Promjer Skupa Virgo je oko 7,2 milijuna svjetlosnih godina.

Središte skupa Virgo

Sjajnije galaktike u skupu otkrio je još Charles Messier sredinom 18. stoljeća. Prva otkrivena galaktike je bila M49. Messier je kasnije otkrio i M87, dominantnu galaksiju skupa. Zbog svojeg slabog teleskopa, Messier nije uspio otkriti pravu prirodu galaktika nego ih je smatrao mrljama bez zvijezda. Da se radi o drugim galaksija, shvatilo se tek u 20im godina 20. stoljeća.

Skup je po sastavu heterogena mješavina eliptičnih i spiralnih galaksija. OD 2004., vjeruje se da su spiralne galaktike raspoređene u duguljastom vlaknu, oko 4 puta dužem nego širem, koji se proteže duž vizurne linije iz Mliječne staze. Eliptičke galaktike su više grupirane u središtu skupa.

Skup se može podijeliti na barem tri podgrupe. Svaka od tih podgrupa centrirana je na galaksijama M87, M86 i M49. Dominantna podgrupa je ona od M87, s oko 10·1014 sunčevih masa, što je za jedan red veličine više od ostalih podgrupa.

Veliku masu skupa otkrivaju i neobično velike brzine mnogih galaksija. Neke se kreću čak 1,600 km/s u odnosu na središte skupa.

Skup Virgo nalazi se unutra Lokalnog Superjata, i njegov gravitacijski utjecaj usporava okolne galaksije. Velika masa skupa utječe na usporavanje udaljavanja Lokalne Grupe za gotovo 10%.

Galaktike iz ovog skupa popisane su u Katalogu skupa Virga (VCC)[6] i Proširenom katalogu skupa Virga (EVCC).[7]

U ovom ogromnom galaktičkom jatu Djevice od 100 galaktika, nalazi se galaktičko jato od 35 galaktika Lokalna grupa promjera od 110 milijuna svjetlosnih godina, koja je samo mali dio Djevičanskog skupa. U Lokalnoj grupi najveća je galaktika Andromeda, a odmah poslije nje je njena sestrinska galaktika, naša galaktika Kumova slama (Mliječni put), koja je zapravo binarni sustav galaksija, koja je gravitacijski vezana za Andromedu.[5]

Značajniji članovi Skupa Djevice

uredi

Izvori

uredi
  1. Gimnazija PožegaArhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2015. (Wayback Machine) Astronomija i astrofizika za usmeni. 33. Skupovi galaksija; struktura svemira
  2. Hrvatska enciklopedija, Djevica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  3. Hrvatska enciklopedija skupovi galaktika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  4. Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb - ZvjezdaonicaArhivirana inačica izvorne stranice od 9. srpnja 2007. (Wayback Machine) Messier lista
  5. a b znanost.com, Hrvatski popularno znanstveni portal Branmira Penić: Koliko su velike galaksije?, 4. travnja 2013.
  6. VizieR archives Access to Astronomical Catalogues - The Virgo Cluster Catalog (VCC)
  7. Knjižnica sveučilišta Cornell Astrophysics > Astrophysics of Galaxies. Suk Kim, Soo-Chang Rey, Helmut Jerjen, Thorsten Lisker, Eon-Chang Sung, Youngdae Lee, Jiwon Chung, Mina Pak, Wonhyeong Yi, Woong Lee: The Extended Virgo Cluster Catalog. DOI: 10.1088/0067-0049/215/2/22.

Vanjske poveznice

uredi