Sjeverozapadnokavkaski jezici

Sjeverozapadni kavkaski jezici (sjeverozapadnokavkaski; takođen zvani pontski, abhasko-adigejski ili čerkeski), su grupa jezika koji se govore u području Kavkaza, uglavnom u Rusiji (Adigeji, Kabardino-Balkariji, Karačajevo-Čerkeziji), Gruziji (Abhazija), i Turskoj, s manjim zajednicama raspršenim po Bliskom Istoku.

Osobine

Glasovi

Cijela porodica je obilježena s vrlo malim brojem fonemskih samoglasnika (dva do tri, ovisno o analizi) uz veliko bogatstvo suglasnika, koji uključuju mnoge oblike sekundarne artikulacije.

Rekonstrukcija sugerira da i bogatstvo suglasnika i siromaštvo samoglasnika mogu biti posljedica povijesnog procesa, gdje su se neke osobine samoglasnika, kao što su labijalizacija i palatalizacija premjestile na susjedne suglasnike. Na primjer, ishodišno */ko/ je moglo postati /kʷa/ a */ke/ postati /kʲa/, gubeći pritom stare samoglasnike */e/ i */o/, ali dobivajući nove suglanike /kʷ/ i /kʲ/.

Jezikoslovac John Colarusso je pretpostavio da se u nekim slučajevima radi o utjecaju starog sustava prefiksa koji su označavale gramatičke klase (npr. */w-ka/ je moglo dati /kʷa/), na temelju parova kao što su ubiški /gʲə/ naspram kabardinskom i abhaskom /gʷə/ "srce".

Gramatika

Sjeverozapadni kavkaski jezici imaju prilično jednostavne sustave imenica, uglavnom s tek par padeža. Međutim, sustav glagola je izrazito aglutinativan i tako složen, da je praktično cijela sintaktična struktura rečenice sadržana u glagolu.

Općenito je u svakoj rečenici najviše jedan finitni glagol u rečenici, a funkciju zavisnih rečenica vrše raznovrsni nefinitni glagolski oblici - brojne glagolske imenice i participi.

Čini se da se u abhaskom razvijaju ograničene ovisne rečenice, moguće pod utjecajem ruskog.

Podjela

Postoji pet različitih jezika u porodici; jedan od njih je uzumro, a ostali čine dva dijalektska kontinuuma. Podjela je sljedeća (zajedno s približnim brojem govornika):

abhasko-abazinski jezici
- Abazinski jezik (45 000)
- abhaski jezik (110 000)
čerkeski jezici
- adigejski jezik (500 000)
- kabardinski jezik (1 000 000)
ubiški jezik (izumro)

Veze s drugim jezicima

Dosta faktora otežava rekonstrukciju sjeverozapadnog kavskaskog prajezika:

većina korijena u sjeverozapadnim kavkaskim jezicima su jednosložni, a mnogi su sastavljeni od jednog jedinog suglasnika;
glasovne promjene su često složene, a veliki broj suglasnika još višer komplicira stvar;
prijevoj je čest i još uvijek igra ograničenu ulogu u suvremenim jezicima;
posuđivanje između jezika u porodici je bilo često;
homofonija je česta u suvremenim jezicima.

Zbog tih razloga, proto-sjeverozapadno-kavkaski se općenito smatra kao jedan od najtežih prajezika za rad, pa je stoga teže ustanoviti veze s drugim jezicima.

Mnogi jezikoslovci udružuju sjeverozapadne sa sjeveroistočnim kavkaskim jezicima u sjevernu kavkasku porodicu (ponekad nazvanu samo kavkaska porodica). Mnogi drugi odbacuju takve veze. Među dvjema porodicama postoje vrlo velike razlike.

Jezici su dovođeni u vezu s različitim drugim jezicima i porodicama:

s hatskim, predloženo je grupiranje nazvano heto-ibersko;
s indoeuropskim u tzv. pontske jezike;
na višoj razini, predloženi su dene-kavkaski jezici, u kojem bi se sjeverozapadni kavkaski jezici doveli u vezu s brojnim azijskim jezicima, kao što su sino-tibetski jezici.

Povezani članci

Izvori

Vanjske poveznice

Ethnologue (16th)

Tree for Northwest Caucasian Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2008. (Wayback Machine)
Jezična karta Kavkaza koju je napravila CIA (eng.)
Atlas kavkaskih jezika Jurija B. Korjakova Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. rujna 2007. (Wayback Machine) (eng.)
A Comparative Dictionary of North Caucasian Languages: Preface by Sergei Starostin & Sergein Nikolayev (eng.)