Rovišće

Rovišće (mađarski: Rojcsa, češki Roviště, latinski Rvucha) općina je u Hrvatskoj. Nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Rovišće
grb
Država	Hrvatska
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Načelnik	Slavko Prišćan
Naselja	12 općinskih naselja
Površina	78,8 km2
Površina središta	10,3 km2
Koordinate	45°56′N 16°44′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	4144
– gustoća	53 st./km2
Urbano	1033
– gustoća	100 st./km2
Odredišna pošta	43000 Bjelovar
Stranica	opcina-rovisce.hr
Rovišće Rovišće na zemljovidu Hrvatske

Općinska naselja

Općinska naselja su: Domankuš, Gornje Rovišće, Kakinac, Kovačevac, Kraljevac, Lipovčani, Podgorci, Predavac, Prekobrdo, Rovišće, Tuk, Žabjak

Zemljopis

Općina Rovišće nalazi se na prometnom pravcu Bjelovar – Zagreb. Naselje Rovišće, koje je administrativno sjedište Općine, od Bjelovara je udaljeno prema zapadu 12 km, a od Zagreba 72 km. 2 km zapadno od naselja Rovišće teče Velika rijeka te njene pritoke Konjska rijeka i Rijeka okružuju naselje.

Kroz naselje prolazi i željeznička pruga prema Zagrebu. Općina leži na padinama Bilogore koji se pruža od sjevera prema jugu.

Crkva Presvetog Trojstva u Rovišću

Stanovništvo

Rovišće (naseljeno mjesto)

• 2001. – 1272
• 1991. – 1253 (Hrvati – 1179, Srbi – 23, Jugoslaveni – 14, ostali – 37)
• 1981. – 1156 (Hrvati – 1023, Jugoslaveni – 66, Srbi – 26, ostali – 41)
• 1971. – 1187 (Hrvati – 1059, Srbi – 42, Jugoslaveni – 22, ostali – 64)

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857–2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Općina Rovišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3201	3273	3278	4082	4380	4554	4498	4942	4973	5183	5285	5209	5016	4968	5262	4822	4144
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Bjelovar. Od 1857. do 1890. sadrži dio podataka općine Kapela, a 1869. dio podataka općine Zrinski Topolovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Rovišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	612	561	531	708	797	848	858	934	949	1002	1084	1187	1156	1253	1272	1196	1033
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Prema predaji u povelji iz 1255. godine, kralj Koloman (1102. – 1116.) podijelio je povlastice stanovnicima Rovišća, no tokom vremena su se te povlastice zaboravile i trebalo ih je istražiti, obnoviti i ustanoviti. Ta predaja je uvelike vjerojatna ako se uzme u obzir, da je Koloman često potvrđivao razne povlastice selima u Hrvatskoj. Iz te se povelje vidi da u prostorima sjeverne Hrvatske postoje manja upravna područja, upravno-političke župe (županije). Postojale su u Zagrebu, Čazmi, Kalniku, Rovišću itd. Službeno, u sačuvanim dokumentima, Rovišće se prvi put spominje 1232. godine. Koloman (kralj Rusina i vojvoda Slavonije) darovnicom iz te godine posjed Konjsku daruje stanovnicima Rovišća, Dragi i Dragecu, posjed su mogli naslijediti i njihovi potomci.^{[nedostaje izvor]}

U povelji iz 1255. stoji da je ban Stjepan došao ustanoviti već zaboravljene povlastice. Istragom se ustanovilo da su u Rovišću živjele dvije skupine stanovništva, predijalci (imali su povlastice), i kastrenzi (bez povlastica). U to doba četiri su obitelji uživale povlastice (Scenta, Stoyk, Drayn, Jak). Novom istragom ustanovljeno je da zapravo ima mnogo više, čak 60 obitelji predijalaca. No njima povlastice nisu vraćene; borili su se za njih, neki uspješno, a neki ne. Ovo selo od samog osnutka ima važnu funkciju za ovaj dio Hrvatske. U 12. i 13. stoljeću ima status tvrđe-grada i župsko je središte.^{[nedostaje izvor]}

Gospodarstvo

Osnova na kojoj se temelji gospodarstvo Rovišća, ali i okolnih sela jest primarni sektor. Što se poljoprivrede tiče pretežno se uzgaja puno različitih kultura na malim površinama. Problem koji se javlja u većine vlasnika posjeda je taj da su im parcele raspršene, što znatno otežava i povećava troškove kvalitetne proizvodnje. Na malim parcelama seljak će uzgajati različite kulture radi veće rentabilnosti. Uzgajaju se razne vrste povrća (paprike, rajčice, kupušnjače, mahunarke…) i voća (jabuke, kruške, jagode, lubenice, breskve, maline…). Od velike važnosti je i stočarstvo od kojeg živi skoro polovica stanovništva. Svinjogojstvo je najraširenije, a glavno trgovište, sajam, na kojem se stoka prodaje jest Lanište. Već tradicionalno najveći promet ima ponedjeljkom kad dolazi velik broj kupaca iz Dalmacije. Uz svinjogojstvo i govedarstvo, koje je tkđ. važno, u posljednje vrijeme nastaje znatan broj peradarskih farmi. Treba napomenuti da Rovišće ima i ribnjačarskih potencijala koji nisu iskorišteni. Tako postoji uz kanal Konjsku mnoštvo malih ribnjaka napravljenih da se spriječi naplavljivanje koje bi onemogućilo obradu tla. Rovišće je industrijski nerazvijeno što govori činjenica da ne pripada ni varaždinskoj ni zagrebačkoj industrijskoj zoni, ali jedan dio pučanstva migrira u prostore tih zona.^{[nedostaje izvor]}

Spomenici i znamenitosti

• Crkva Presvetog Trojstva
• Kapela sv. Vida u Predavcu

Vitraj sv.Josipa
u župnoj crkvi sv. Trojstva.

Poznate osobe

• Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup, rođen u selu Tuk
• Željko Tanjić, doktor teologije, prvi rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, direktor Kršćanske sadašnjosti od 2009. do 2011.
• Mile Ćuk, general, pobočnik predsjednika dr. Franje Tuđmana
• Kristina Anđelka Đopar, operna pjevačica
• Željko Ledinski, političar i šumarski stručnjak

Obrazovanje

• Škola u Rovišću, osnovana 1830. godine.

Šport

U Rovišću postoji:

• nogometni klub "Rovišće",
• taekwondo klub "Laudam",
• šahovski klub "Ivan Dvoržak"

Vanjske poveznice

• Službene stranice Općine Rovišće

Nedovršeni članak Rovišće koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.