Regije Engleske

Engleske regije (eng. Regions of England) su najveće upravne jedinice u Engleskoj. Dok je Velika Britanija bila članica Europske unije, bila su definirana područja (izborne jedinice) za potrebe izbora za Europski parlament.[1]
Eurostat ih je također koristio za razgraničenje regija Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku (Nomenclature of Territorial Units for Statistics) (NUTS) ("NUTS 1 regije") unutar Europske unije.
Nakon što je Velika Britanija izglasala Brexit na referendumu 2016. godine, regije NUTS-a smanjile su važnost. Do 2021. godine (datum definitivnog razlaza je stupio na snagu 1. siječnja 2021.), korištenje regija NUTS-a u svojoj cjelini postat će neslužbeno s britanskim regulatorima koji su odlučili da će usvojiti ili stvoriti novu statističku podjelu Engleske.
Regije općenito slijede granice bivših standardnih regija uspostavljenih četrdesetih godina u statističke svrhe. Vijeća regija su imenovana i nemaju značajnije ovlasti osim regije London koja ima izabrano vijeće koje dijeli vlast s gradonačelnikom Londona.
Svaka regija se sastoji od nekoliko metropolitanskih i nemetropolitanskih grofovija.

Regije Engleske
Regions of England
Regije Engleske
U sastavu Ujedinjenog Kraljevstva
Službeni jezik engleski
Glavni grad London
kralj Charles III.
Površina 130311 km2
Stanovništvo 56.286.961
Gustoća 432 stanovnika na km2

Plan je bio da se izabranim vijećima regija daju značajne ovlasti. Na referendumu 1998. građani Londona su odlučili da žele vijeće koje će zajedno s gradonačelnikom činiti vlast u regiji Veliki London. Godine 2004. u regiji Sjeveroistok je održan referendum, ali su građani odbili mogućnost osnivanja regionalnog vijeća. Nakon toga odustalo se od planiranih referenduma u drugim regijama. Imenovana vijeća regija bi trebala prestati postojati do 2010. godine, a njihove ovlasti bi se trebale prebaciti na niže jedinice lokalne uprave.[2]

Od 2011. u nekim gradskim regijama uvedene su kombinirane uprave, sa sličnim odgovornostima kao nekadašnje regionalne komore (i u nekim slučajevima, zamjenom odbora čelnika regionalnih lokalnih vlasti u manjem opsegu), ali koje također dobivaju dodatne delegirane funkcije od središnje vlade koja se odnosi na promet i ekonomsku politiku.

Agencije za regionalni razvoj bile su javna tijela osnovana u svih devet regija 1998. godine radi promicanja gospodarskog razvoja. Imali su određene delegirane funkcije, uključujući upravljanje fondovima za regionalni razvoj Europske unije, a financije su dobivali i od središnje vlade. One su ukinute 2012. godine, a statutarne funkcije vraćale su se lokalnim vlastima i središnjoj vladi.
Međutim, dobrovoljno su uspostavljena partnerstva lokalnih poduzeća manjih razmjera radi preuzimanja nekih funkcija u vezi s koordinacijom ekonomskih prioriteta i razvoja.

Regije Engleske:

uredi


Naziv Stanovništvo 2019.[3] Površina Gustoća naseljenosti Najveće urbano područje
Jugoistočna Engleska 9 180 135 19 072 km2 481/km2 Južni Hampshire
London 8 961 989 1572 km2 5701/km2 Izgrađeno područje Velikog Londona
Sjeverozapadna Engleska 7 341 196 14 108 km2 520/km2 Izgrađeno područje Velikog Manchestera
Istočna Engleska 6 236 072 19 116 km2 326/km2 Urbano područje Southenda
Zapadni Midlands 5 934 037 12 998 km2 457/km2 Konurbacija Zapadnog Midlandsa
Jugozapadna Engleska 5 624 696 23 836 km2 236/km2 Izgrađeno područje Bristola
Yorkshire i Humber 5 502 967 15 405 km2 357/km2 Izgrađeno područje Zapadnog Yorkshirea
Istočni Midlands 4 835 928 15 625 km2 309/km2 Urbano područje Nottingham
Sjeveroistočna Engleska 2 669 941 8 579 km2 311/km2 Tyneside
Engleska 56 286 961 130 311 km2 432/km2 London

Izvori

uredi
  1. Brexit [Brexit]. gov.uk/ (engleski). Pristupljeno 25. ožujka 2021.
  2. Odjel za službeno izvješće, Donji dom parlamenta. parliament.uk (engleski). 27. svibnja 2010. Pristupljeno 25. ožujka 2021.
  3. Populacija Engleske 2019 [Populacija Engleske 2019.]. statista.com/ (engleski). Pristupljeno 26. ožujka 2021.