Pojednostavljeno govoreći, red je suma beskonačno mnogo članova nekog niza
(
a
n
)
n
∈
N
{\displaystyle (a_{n})_{n\in \mathbf {N} }}
,
tj.
a
1
+
a
2
+
…
+
a
n
+
…
{\displaystyle a_{1}+a_{2}+\ldots +a_{n}+\ldots }
.
Objekti
a
1
,
a
2
,
…
,
a
n
,
…
,
{\displaystyle a_{1},a_{2},\ldots ,a_{n},\ldots ,}
koji se nazivaju članovi reda, mogu označavati brojeve , funkcije , vektore , matrice , itd. Po tipu članova red može biti numerički red , funkcijski red , red vektora , red matrica itd. Umjesto navedenog, razvijenog zapisa reda, često se navodi skraćeni zapis
∑
k
=
1
∞
a
k
{\displaystyle \sum _{k=1}^{\infty }a_{k}}
, ili još kraće
∑
a
k
{\displaystyle \sum a_{k}}
.
Formalno, red se definira kao granična vrijednost niza parcijalnih suma. Za članove niza
(
a
n
)
n
∈
N
{\displaystyle (a_{n})_{n\in \mathbf {N} }}
definiramo novi niz
(
S
n
)
n
∈
N
{\displaystyle (S_{n})_{n\in \mathbf {N} }}
, gdje je
S
n
{\displaystyle S_{n}}
zbroj prvih n članova niza, tj.
S
1
=
a
1
{\displaystyle S_{1}=a_{1}}
S
2
=
a
1
+
a
2
{\displaystyle S_{2}=a_{1}+a_{2}}
S
3
=
a
1
+
a
2
+
a
3
{\displaystyle S_{3}=a_{1}+a_{2}+a_{3}}
S
n
=
a
1
+
…
+
a
n
{\displaystyle S_{n}=a_{1}+\ldots +a_{n}}
Vrijednost
S
n
{\displaystyle S_{n}}
nazivamo n-tom parcijalnom sumom reda. Vrijednost
S
=
lim
n
→
∞
S
n
{\displaystyle S=\lim _{n\to \infty }S_{n}}
tada nazivamo redom (ili ponekad, sumom reda ). Ako je vrijednost reda konačna, za red kažemo da je konvergentan . U suprotnom za red kažemo da je divergentan .
Red može imati i oblik
∑
k
=
−
∞
+
∞
a
k
=
…
+
a
−
n
+
…
+
a
−
1
+
a
0
+
a
1
+
…
+
a
n
+
…
,
{\displaystyle \sum _{k=-\infty }^{+\infty }a_{k}=\ldots +a_{-n}+\ldots +a_{-1}+a_{0}+a_{1}+\ldots +a_{n}+\ldots ,}
(npr. Loranov red ) ali i oblik
∑
i
,
j
=
1
∞
a
i
k
=
(
a
11
+
a
12
+
…
+
a
1
n
+
…
)
+
(
a
21
+
a
22
+
…
+
a
2
n
+
…
)
+
…
+
(
a
n
1
+
a
n
2
+
…
+
a
n
n
+
…
)
,
{\displaystyle \sum _{i,j=1}^{\infty }a_{ik}=(a_{11}+a_{12}+\ldots +a_{1n}+\ldots )+(a_{21}+a_{22}+\ldots +a_{2n}+\ldots )+\ldots +(a_{n1}+a_{n2}+\ldots +a_{nn}+\ldots ),}
Geometrijski red je red kod koga se uzastopni članovi dobivaju množenjem prethodnih konstantnim brojem. Na primjer:
1
+
1
2
+
1
4
+
1
8
+
1
16
+
…
=
∑
n
=
0
∞
1
2
n
.
{\displaystyle 1+{1 \over 2}+{1 \over 4}+{1 \over 8}+{1 \over 16}+\ldots =\sum _{n=0}^{\infty }{1 \over 2^{n}}.}
U općem slučaju, geometrijski red
∑
n
=
0
∞
z
n
{\displaystyle \sum _{n=0}^{\infty }z^{n}}
konvergira akko |z | < 1.
Suma geometrijskog reda je
∑
n
=
0
∞
z
n
=
1
1
−
z
{\displaystyle \sum _{n=0}^{\infty }z^{n}={\frac {1}{1-z}}}
, kada je |z | < 1.
1
+
1
2
+
1
3
+
1
4
+
1
5
+
…
=
∑
n
=
1
∞
1
n
.
{\displaystyle 1+{1 \over 2}+{1 \over 3}+{1 \over 4}+{1 \over 5}+\ldots =\sum _{n=1}^{\infty }{1 \over n}.}
Harmonijski red divergira.
Alternirani red (ili alternirajući) je red kod kojeg uzastopni članovi imaju suprotne predznake. Na primjer:
1
−
1
2
+
1
3
−
1
4
+
1
5
−
…
=
∑
n
=
1
∞
(
−
1
)
n
+
1
1
n
.
{\displaystyle 1-{1 \over 2}+{1 \over 3}-{1 \over 4}+{1 \over 5}-\ldots =\sum _{n=1}^{\infty }(-1)^{n+1}{1 \over n}.}
∑
n
=
1
∞
1
n
r
{\displaystyle \sum _{n=1}^{\infty }{\frac {1}{n^{r}}}}
konvergira ako r > 1 a divergira za r ≤ 1, što se može pokazati integralnim kriterijem za konvergenciju redova. Kao funkcija od r , suma ovog reda je Riemannova zeta funkcija .
∑
n
=
1
∞
(
b
n
−
b
n
+
1
)
{\displaystyle \sum _{n=1}^{\infty }(b_{n}-b_{n+1})}
konvergira ako niz b n konvergira limesu L kada n teži beskonačnosti. Tada je vrijednost reda b 1 − L .
Apsolutna konvergencija
uredi
Za red
∑
n
=
0
∞
a
n
{\displaystyle \sum _{n=0}^{\infty }a_{n}}
se kaže da apsolutno konvergira ako red apsolutnih vrijednosti
∑
n
=
0
∞
|
a
n
|
{\displaystyle \sum _{n=0}^{\infty }\left|a_{n}\right|}
konvergira. U ovom slučaju početni red i sva njegova preuređenja konvergiraju, i konvergiraju k istoj sumi.
Po Riemannovom teoremu o redovima , ako red uvjetno konvergira, uvijek se može naći preuređenje članova reda tako da preuređeni red divergira. Štoviše, ako su a n realni, a S je bilo koji realan broj, može se naći preuređenje koje konvergira k S .
Uvjetna konvergencija
uredi
Red
∑
n
=
0
∞
a
n
{\displaystyle \sum _{n=0}^{\infty }a_{n}}
konvergira uvjetno ako je
∑
n
=
0
∞
a
n
{\displaystyle \sum _{n=0}^{\infty }a_{n}}
konvergentan, a red
∑
n
=
0
∞
|
a
n
|
{\displaystyle \sum _{n=0}^{\infty }|a_{n}|}
divergentan.
Klasičan primjer ovakvog reda je
1
−
1
2
+
1
3
−
1
4
+
1
5
−
⋯
=
∑
n
=
1
∞
(
−
1
)
n
+
1
n
{\displaystyle 1-{1 \over 2}+{1 \over 3}-{1 \over 4}+{1 \over 5}-\cdots =\sum \limits _{n=1}^{\infty }{(-1)^{n+1} \over n}}
koji konvergira u
ln
2
{\displaystyle \ln {2}}
, ali nije apsolutno konvergentan (jer suma
1
+
1
2
+
1
3
+
⋯
{\displaystyle 1+{\frac {1}{2}}+{\frac {1}{3}}+\cdots }
divergira).
Najjednostavniji primjeri uvjetno konvergentnih redova (uključujući i gornji primjer) su alternirajući redovi.