Razgovor:Knin

O broju stanovnika

Zašto je izdvojeno baš mjesto Plavno s brojnim stanjem stanovništva? Trebalo bi napisati ili za sva mjesta ili ostaviti samo općenite brojke --Donat 21:04, 9. srpnja 2006. (CEST)

Oslobodjenjenje Knina

Od koga to Hrvatska vojska oslobadjka Knin jel od njegovog stanovnistva tj. Srba. Sto u ovom clanku ne pise koliko je Srba protijerano iz Knina a koliko Hrvata. Kad se hvalite tolikom kolicinom partizana u Kninu sto ne napisete koliko je procenata Srba a koliko Hrvata bilo u tim Partizanima. A kolito je posto Kninsih Hrvata bilo u Ustasama a koliko u Partizanima.

Napiši sam, ko ti smeta. Samo navedi izvor. --Tycho Brahe 18:41, 8. rujna 2006. (CEST)

---

Dodan Živković d.o.o. pod gospodarstvo --kliker 01:39, 20. studenog 2006. (CET)

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda je dobar izvor

Knin i okolica dali preko 10,000 partizana? Taj podatak je zanimljiv, ali teško vjerojatan, jer da je u Kninu onomad uistinu bilo toliko partizana, naspram 3 do 4 tisuće Đujićevih četnika...Volio bih da se navede točan izvor za tu brojku partizana. U gore navedenoj enciklopediji piše da je Kninu bila vrlo jaka četnička aktivnost, ali unatoč tome dao je 2 partizanska odreda. Inače, za kolegu koji vidi ustaše u Kninu prije 1943. godine, to nije bilo moguće, jer je to bila tal. zona. Fenix 23:35, 7. prosinac 2006. (CET)

stanovnistvo

Zelim samo da pitam gdje postoji podatak da je pre 1. svetskog rata, u gradu Kninu bila vecina hrvatskog stanovnistva. Posto sumljam da je to istina, ako nemozes da navedes izvor onda izbrisi taj deo teksta. Ivan 007

Stanovništvo opet

Nije bila većina hrvatskog stanovništva u Kninu prije Prvog svjetskog rata, to je smiješno. Nije bila čak ni u Gospiću u to vrijeme, a ako je, onda vrlo malena većina( do 55% ). Ovo sa 10000 partizana je i dalje sporno. Knin je u Drugom svjetskom ratu bio poznat kao izrazito četnički teren...nitko mi ne daje odgovor na moje pitanje vezano uz te "tisuće i tisuće" partizana tamo. To pomalo izaziva nezadovoljstvo. --Fenix 23:52, 2. ožujak 2007. (CET)

Evo odgovora na broj partizana: moj je djed bio u SUBNOR-u i imam u posjedu spiskove sa brojem 10264 što naravno ne mora biti sasvim točno jer je poznato da se puno "boraca" javilo poslije rata da je ratovalo kao uostalom i nije vjerovatno da je bilo 500000 branilaca Hrvatske u zadnjem ratu... Da se razumijemo još oko jedne stvari nisu samo četnici prelazili u partizane (čime se valjda želi potencirati partizansko antihrvatstvo) već i domobrani i ostali hrvati koji su poslije pada Italije shvatili da im ustaše neće donijeti ništa dobroga.

U samom gradu, ako se tako može nazvati 50ak kuća u to vrijeme, je bila većina katolika(iako ne velika), dok su u okolnim selima velikom većinom bili pravoslavci. Nisam siguran da to piše u bilo kojoj knjizi, ali to jeste činjenica koju zna bilo koji bivši grđanin Knina, a vjerovatno i netko od trenutnih. Nakon rata, migracijom ljudi sa sela u grad slika se vrlo brzo izmjenila.Što se tiče četnika i partizana, u selu Kovačić pored Knina je osnovana Dinarska divizija, jedna od poznatijih četničkih jedinica na čijem je čelu bio ex-svećenik pop Momčilo Đujić. Bila je vezana za okolna sela sa većinskim pravoslavnim stanovništvom ne i za sam grad. Četnici su u početku surađivali sa Partizanima i osnovani su kao rezultat Ustaških napada na neka pravoslavna sela. Kasnije su se "posvađali" sa Partizanima i ratovali solo, s tim da su u više napada pomagali savezičkim snagama, prvenstveno Amerikancima i Englezima.Isto tako Knin je poznat po velikom broju partizana o čemu ima dosta materijala u knjigama, npr. "Narodni heroji Kninske krajine", nažalost ja više nemam te knjige. Teško da se može utvrditi približan broj. Ustaša je bilo jako malo i bili su uglavnom vezani za sela u širem području Kninskog kotara sa većinskim katoličkim stanovništvom. Nerijetke su bile situacije prelaska iz jedne "vojske" u drugu, konkretno je poznat slučaj narodnog heroja Joše Durbabe koji je rat počeo u Četničkom sastavu a završio kao osloboditelj tj. Partizan.Treba voditi računa o tome da je Knin bio pod kontrolom Italije dobar dio rata.Pored Četnika i Ustaša, za vrijeme WW2 u Kninu su zločine radili i partizani, o čemu svjedoči i (porušeno)njemačko groblje vrlo blizu današnjag kninskog groblja. Također, bilo bi dobro kad bi netko spomenuo i Kninske obitelji talijanskog prorijekla po kojima je Knin bio poznat.

--kliker 08:21, 3. ožujak 2007. (CET)

Corpus delicti

"Općina Knin je, relativno gledajući, općina koja je imala najviše partizana u 2.svj. ratu (10264 od čega 4000 žena) od svih općina u bivšoj Jugoslaviji. Četnika i ustaša je bilo zanemarivo malo prema ovom broju i oni su zajedno ratovali protiv partizana."

Ova dva broja treba podijelit sa deset svaki. Za područje općine Knin i to je puno.

--Fenix 01:14, 10. ožujak 2007. (CET)

Stanovništvo Knina

Ne bi bilo loše pošto je zatvorena stranica za izmejene da netko od nadležnih "prebaci" podatke na svoje mjesto. Podaci su iz Zavoda za statistiku.

Naconalni sastav grada Knina (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
1991	12,331	9,867 (80,01%)	1,660 (13,46%)	381 (3,08%)	423 (3,43%)
1981	10,933	6,516 (59,59%)	1,701 (15,55%)	2,421 (22,14%)	295 (2,69%)
1971	7,300	4,972 (68,10%)	1,686 (23,09%)	343 (4,69%)	299 (4,09%)

Riješeno --Pancho W. Villa (razgovor) 12:37, 1. listopad 2007. (CEST)

KNIN KROZ POVIJEST

• Posljednji popis stanovništva koji pokazuje uvid u trenutno stanje stanovništva!

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup15.html

• Na pitanje o etničkom popisu stanovništva Knina iz 1910 godine, etnički sastav grada Knina bio je sljedeći: Katolici (Hrvati)-52%

         Prvavoslavci (Srbi)-48%

To je za sam grad Knin a u Kninskom kotaru Pravoslavci su bili večina u to vrijeme, inače Pravoslavno stanovništvo je naseljeno nakon Turske okupacije tih Hrvatskih krajeva a dotad je to bio isključivo Katolički prostor.

• Što se tiče drugog svijetskog rata Knin je bio poznato ustaško uporište a četnici su uvezeni sa prostora Crne Gore od strane talijanskih fašista.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.56.179 (razgovor • doprinosi) 21:39, 10. ožujak 2008.

Stanovnistvo

[...] Socijalistička Jugoslavije je posao posrbljavanja grada obavila temeljitije. Naseljavanje Srba u grad postaje znatno sustavnije, dobivaju povoljna i sigurna radna mjesta. [...]
Stambena pitanja doseljenim Srbima su bivala iznimno brzo rješavana. Socijalističke vlasti su, nasuprot tome, Hrvate planski zapostavljali po najosnovnijim pravima, što je rezultiralo iseljavanjem Hrvata i još većim rashrvaćivanjem grada. [...]
Moram priznati da me gornji izdvojeni dio teksta vrlo zbunjuje. Sto se tice povijesnog razvitka grada Knina u 20. stoljecu treba uzeti u obzir nekoliko cinjenica. Primjerice, prije 2. svjetskog rata grad Knin je pokrivao mnogo manju povrsinu nego kasnije (nakon 1995. njegove administrativne granice su opet smanjene jer su se od nekadasnjeg podrucja pod ingerencijom Opcine Knin odvojile i nastale neke nove opcine). Tada je Knin ukljucivao dio grada od mosta preko Krke do sadasnje zgrade Gradskog poglavarstva (ne mogu tocno reci kojim su se tempom prije i poslije svjetskih ratova mijenjale administrativne granice Knina). Ove promjene svakako treba uzeti u obzir kad se usporedjuju statistike.
S obzirom na navedeno, tvrdnja da je Jugoslavija obavila sustavnije posrbljavanje Knina ne moze stajati jer prosirenjem administrativnih granica grada, Knin je obuhvatio mnogobrojna sela i zaselke s vecinskim srpskim stanovnistvom pa se shodno tome i broj Srba u Kninu povecao. Moze li se to nazvati posrbljavanjem???
Jos jedan protuargument posrbljavanju Knina: tendencije kretanja (migracija) stanovnistva nakon 2. svjetskog rata u bivsoj Jugoslaviji pokazuju masovna preseljenja stanovnistva iz seoskih sredina u urbane (izgradnja mnogobrojnih tvornica i otvaranje radnih mjesta u urbanim sredinama, izgradnja stanova i sl.). Tako pored sto je Knin administrativno obuhvatio okolna sela i zaselke, istina je i da se veliki broj ljudi doseljavao iz drugih seoskih sredina. No, nisu li ove poslijeratne migracije simptomaticne za vecinu gradova na podrucju bivse Jugoslavije? Nasuprot toj tendenciji jedino se Knin posrbljavao???
Ja sam se rodila u Kninu i zivjela do 1992. godine. Ne znam da se itko od Hrvata osjecao ugrozenim ili da je bio nezaposlen unatoc volji za radom. Stovise, rijetko tko od nas je znao sto je niti nam je to bilo vazno.

Povoljna i sigurna radna mjesta? Sva su radna mjesta u bivsoj Jugoslaviji bila povoljna i sigurna!
Molim urednike Wikipedije da pripaze tko pise i sto se pise. Mislim da se ljudi poprilicno uzdaju u Wikipediju smatrajuci da tu mogu naci valjane i tocne informacije. Ja takodjer, no s obzirom na ovakav nevjerodostojan opis Knina, sada sumnjam u svaki tekst.
Imate i pravopisnih gresaka. Dakle, pripazite i na formu.
horseflyson Horseflyson (razgovor) 15:37, 19. svibanj 2009. (CEST)

A ja ne znam zašto svi ljudi pišu na isti način i dolazeći na ovakve stranice shodno optuže sve na isti taj način na koji se isti mentalitet provlači i u novinama.... Nisu bile povoljne prilike vamo... bar ne za čitavu moju familiju... 78.3.33.145 14:47, 6. veljače 2011. (CET)

Broj partizana

Moj je djed bio predsjednik SUBNOR-a Knin i odatle taj podatak o 10264 partizana koji sam našao u njegovim spisima nakon njegove smrti. Naravno, sada je i četnicima i ustašama najlakše pričati da nije bilo partizana ali činjenice govore drugačije. Također u toj brojci ima vjerovatno i neki broj prelaza iz četnika i ustaša ali sada se Hrvatska diči partizanskim pokretom, a opet ako se pogledaju izvori u SUBNOR-u vidi se da veliki broj Hrvata odlazi u partizane poslije pada Italije 1943., a do tada su bili na neke načine uključeni u tzv. NDH, npr. Nazor, onda cijela preživjela Legija iz Staljingrada i sl.

O premoći Srba

Spominje se gradnja tvornica za vojne potrebe SAMO u Srbiji i Crnoj Gori a Đuro Đaković je u kojoj državi? Administratori bi morali u ENCIKLOPEDIJI pratiti tendencione navode i korigirati ih. Naime, Đuro Đaković je proizvodio tenkove T-84, Jugoturbina je imala vojni program, SOKO Mostar nije valjda zapošljavao Srbe itd. MIslim da je previše srbofobije u ovom članku o Kninu. Da li činjenica da Srbi nisu najveći narod u BiH (a po popisu 1948. su bili) znači da njih netko planski suzbijao ili da je BiH planski pomuslimanjivana ili pohrvaćena? I još mi nije jasno oko ove vojne tvornice u Kninu. Koja je to tvornica?

Stanovništvo

Nije valjda da je Knin bio Eldorado, pa su svi hitali u njega da se okoriste. Isto kao i danas ostajali su uglavnom oni koji nisu imali gdje drugdje, a ne zato što su bili Srbi. Što sada Hrvati ne ostaju u Kninu nego bježe glavom bez obzira u druge gradove čim im se pruži prilika?

Zaštitnik grada je Sveti Antun PadovanskiTadoran (razgovor) 11:34, 4. travnja 2012. (CEST)

Nacionalni sastav grada Knina (naseljenog mjesta) - KRIVOTVORENI PODACI

Podaci o procentualnom učešću Srba i Hrvata u gradu Kninu su navedeni bez pozivanja na ikakve izvore iz prostog razloga jer su večim dijelom krivotvoreni.

Autor ovog članka je za navedene godine iz XIX vijeka i jedan dio iz XX vijeka jednostavno zamenio procente izmedju Srba i Hrvata i predočio nekakvu većinu Hrvata.

A točni podaci se mogu naći u stručnom članku izdatom 2005 od strane Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, a njihovi podaci su citirani iz knjige "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske 1880.-1991., po naseljima" priredili Jakov Gelo, Ivan Crkvenčić, Mladen Klemenčić, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 1998.

https://hrcak.srce.hr/9656?lang=en

178.220.188.49 06:50, 1. kolovoza 2020. (CEST)

uprava

Mislim da bih trebalo uredit upravu , smatram da je neukusno i da ne opisuje upravu već više reklamu bivše uprave. MOCIRA (razgovor) 17:57, 22. ožujka 2022. (CET)

Prepisivanje

Veći dio članka je prepisan s ove stranice. Još veći grijeh kod ovog prepisivanja je taj što je originalni tekst detaljno potkrjepljen s izvorima koji su u prepisivanju svi uklonjeni. koora (razgovor) 19:54, 6. studenoga 2022. (CET)

@Koora, tekst je (u)pisao (Special:Diff/5155211/5155855) sur. Ivica Knin (razgovor • doprinosi • evidencije: b  p • brojač) koji na RSUR:Ivica Knin#Kninske rijeke otkriva da je osoba koja je pisala i tekst na knin.hr/povijest. Ne znam hoćemo li ga dozvati, ali znam da je za svoje tekstove (s portala huknet1.hr) već dao dopusnicu (RSUR:Ivica Knin#Dopusnica) koju bi možda mogli proširiti i na knin.hr. Izvori iz originalnog teksta mogli bi se prenijeti, ili možemo u svaki paragraf staviti ref. na knin.hr/povijest, što je jednostavnije. pon_or (razgovor) 22:06, 6. studenoga 2022. (CET)

Mene si uvjerio. koora (razgovor) 13:58, 7. studenoga 2022. (CET)