Razgovor:Jovan Cvijić

Imam jedan predlog... Smatram da deo članka koji je naslovljen sa Antropogeografski rad nije objektivno napisan. Nije proverljiv, nema nijednu referencu. Napisao ga je anonimni (neregistrovani korisnik). Totalno se razlikuje od članka na srpskoj Vikipediji. Kako možemo biti sigurni da je ovo sve tačno? Zbog toga, predlažem da neko reši problem, tako što će proveriti ovo, pa, ili ostaviti, ili ukloniti. --geologicharka piši mi 20:25, 21. prosinac 2008. (CET)

Antropogeografski rad Jovana Cvijića

Ovaj dio postavio je neprijavljeni suradnik i to mu je jedini doprinos. Suradnici geologicharka predlažem da ako ima podatke s referencama članak ispravi.--D tom 20:48, 21. prosinac 2008. (CET)

Dio članka o antropogeografskom radu Jovana Cvijića potkrijepljen je literaturom, što se vrlo dobro vidi i to s dvije knjige u podnaslovu "Literatura", a navedena su i djela Jovana Cvijića iz koje može pročitati više o njegovom antropogeografskom radu. --Roberta F. 23:31, 23. prosinac 2008. (CET)

Antropogeografski rad i velikosrpstvo

Ja imam jednu primjedbu isto. Članak uopće nije objektivno napisan. Ispada da je Jovan Cvijić bio Vojislav Šešelj, što je suludo.

U uvodnom dijelu piše kako Jovan Cvijić smatra Srbima sve od Istre do Makedonije (!!!), što je čista laž.

Bio zagovarač velikosrpske politike, a htio ujedinjenje Jugoslavije pa principu ujedinjenja Sjedinjenih Američkih Država (države koje biraju elektore), sa strogom decentralizacijom?

Kako Jovan Cvijić opisuje narod Albanije? Zašto je taj (po nekima i prosto neodgovarajući) hvalospjev uklonjen, a ističu se samo neke druge stvari? Da li se želi prikazati iskljućivo jednostrana slika?

"Crnogorce je smatrao dijelom srpskog naroda" je smješteno kao u konteks - aha - zli VelikoSrbin, a tada Crnogorci i jesu bili dio srpskog naroda (politički, službeno, i narodno).

Dio o Makedoncima je takođe prikazan u negativnom smislu. Naime, J. Cvijić je upravo prvi koji je radio na makedonskom pitanju i dao poprilično objektivan (najobjektivniji do tada pristup njemu). Narod, koji u srpskoj istoriografiji i nauci svi odreda smatraju Srbima, koje većina naučnika smatra Bugarima, a jedan dio Srbima - on je nazvao "Makedonski Sloveni". Svakom Makedoncu bi bio čudan prikaz Cvijića u navedenoj rečenici.

Što se tiče etničko-konfesionalne karte i "crtanja Hrvata kosim crtama oko Agrama, Fiume, Oseka i Spalata", dovoljno je vidjeti kartu.

Nema spominjanja Srba, a nazivanja Hrvata "katoličkim Srbo-Hrvatima". Jeste, J. Cvijić je prvenstveno sve smatrao pripadnikom jednog naroda, u širem smislu SrboHrvatima (kao i mnogi njegove suvremenosti, u zemlji i inozemstvu). To je podmetnuto.

Za kraj bih naveo - njegov "pro-srpskih stav" o Bosni i Hercegovini, a njegovo rodno mjesto je praktično više bosansko negoli srbijansko (a po porijeklu Hercegovac, odnosno Crnogorac), je tu zato što prosto i činjenično on i jeste bio u svojoj mladosti srpski nacionalista. To je prosta činjenica, za ono vrijeme nacional-romantizma. Zato bih sada lijepo pitao one koji su pisali ovaj članak: Ko nije? Ko zaista onomad (npr. koji Hrvat) to nije bio? I nadalje, zašto bi nalazi Jovana Cvijića iz njegovih 20-ih i 30-ih godian bili jedini relevantni? Nije li on mijenjao svoje stavove, nije li on živio 62 godine, nije li on priznavao sopstvene greške? Nije li on sam pisao "O nacionalnom radu", gdje piše:

»Pravo nacionalno osećanje ne sme da bude osećanje mržnje prema drugim narodima, zatim ne sme da bude precenjivanje svoje vrednosti i svojih prava, potcenjivanje prava i osobina drugih naroda.«

Mirno pitam, koliko je objektivna sva ova slika? Da li se u uvodu članka Milan Šufflay vidi "poklonik velikohrvatske ideje" i slični dugi jednostrani tekst? Da li to odgovara wikipediji?

Za sam kraj bih naglasio, da je izvor koji se koristi, jedan proustaški sajt. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Narod (razgovor • doprinosi) 04:44, 26. ožujka 2009.

Što je tako teško pisati hrvatskim jezikom? Zar je toliko težak Srbima za ga naučiti? Što se tiče proustaškosti sitea, treba biti oprezan kad se netkog naziva ustaškim. Često viđamo da brojni Srbi sve imalo tvrdokornije hrvatske stranice okvalificiraju kao "ustaške", ili sve šta im nije po volji, pa su tako 1980-ih ustašama nazivali i Tita, Šuvara, Račana, Mesića... Nažalost, brojne se kvalitetne ili barem uporabljive stranice s točnim nepristranim sadržajem (ponekad i visoke) kvalitete pisanja zbog neiživljenosti-nezrelosti vlasnika tih stranica negativno obilježe paradnim ustaštvom: ustaška ikonografija, bilo kao većinska, bilo kao "tu i tamo" koja sličica kojeg ustaše u odori i poveznicama na stranice koje si imaju ustaško u mrežopisu i nazivu. S druge strane, država je Srbija rehabilitirala četnički pokret, pa tko je onda ona da drugima govori o ustaštvu i nepristranosti? Zar takvi onda možedu uopće ovakve [1] stvari dovesti u pitanje? Kubura (razgovor) 03:07, 21. rujna 2011. (CEST)

Cilj pisanja dela članka

Ako je cilj dela članka "Antropogeografski rad Jovana Cvijića" bio da se Jovan predstavi u negativnom kontekstu, da se ocrni kako bi se pripremilo njegovo hapšenje i izručenje haškom tribunalu (naravno kad bi bio naš savremenik), ili da se poveća međunacionalna netrpeljivost i ukaže na "istorijsku mržnju" i tako dalje, onda je autor uspeo u svojoj nameri. Ako je ideja ove enciklopedije da se govori o činjenicama objektivno, nepristrasno, sveobuhvatno, ne-selektivno, bez emocija i ličnih komentara, zapažanja i shvatanja, onda se mora priznati da je ovaj deo potpuno promašio suštinu. Jedno je propaganda, a drugo nauka.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.58.205 (razgovor • doprinosi) 01:36, 21. rujna 2011.

Opet je izgleda govornicima srpskog jezika hrvatski jezik težak za se njime služiti. Kad bidu pisali hrvatskim, vrlo je vjerojatno da bi ih netko čuo i pročitao. Kubura (razgovor) 03:10, 21. rujna 2011. (CEST)

Jako je ružno od tebe Kubura što ostavljaš ovakve komentare. Kad nemaš argumenata prelaziš na najjadniji način da opravdaš sebe i (isli svoje sunarodnike) koji skrnave nauku i bave se naci-propagandom. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.58.205 (razgovor • doprinosi) 14:14, 21. rujna 2011.

Wikipedija nije mjesto koje će se koristiti da bi se skriveno iza anonimnosti IP-a vrijeđalo druge. Promislite samo što je bio odgovor iza Vaše poruke, a kako ste Vi odgovorili. K redovnim prijavljenim suradnicima se ima jedan stav, pa im se preko nečega i prijeđe ako im se omaklo, ali anonimne vrjeđače se neće tolerirati. Kubura (razgovor) 04:37, 22. rujna 2011. (CEST)