Primorski Dolac

Primorski Dolac naselje je i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Primorski Dolac
grb
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Načelnik	Joško Dujmović
Naselja	1 općinsko naselje
Površina	32,4 km2
Površina središta	32,4 km2
Koordinate	43°38′N 16°10′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	686
– gustoća	21 st./km2
Urbano	686
– gustoća	21 st./km2
Odredišna pošta	21220 Trogir
Stranica	primorskidolac.hr
Primorski Dolac Primorski Dolac na zemljovidu Hrvatske

Pogled na dolinu kojom se proteže Primorski Dolac

Opis

Primorski Dolac sjedište je istoimene općine u Hrvatskoj, smještenoj u Dalmatinskoj Zagori, odnosno krajnjem zapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Proteže se u dolini između planina Trovro i Praća. Status općine dobio je 1997. godine.

Zemljopis

Primorski Dolac je smješten u Dalmatinskoj Zagori između općina Prgomet, Seget i Grada Šibenika, na samoj granici između Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

Općinska naselja

Općina se sastoji od samo jednog naselja; Primorski Dolac, koje obuhvaća više zaselaka s obje strane doline i to, od istoka prema zapadu: Gornji Dolac, Sučevići, Kalpići, Franići, Barići, Šustići, Bakovići, Šantići, Šimci, Markovine, Žunići, Stojaci, Balovi, Akažići, Dračari i Donji Dolac.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Primorski Dolac ima 770 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,22 %, a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,48 % čine pripadnici katoličke vjere.

Općina Primorski Dolac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	805	825	849	991	1043	1213	1438	1571	1516	1591	1685	1546	1197	999	839	770	686
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Kaštela. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Primorski Dolac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	805	825	849	991	1043	1213	1438	1571	1516	1591	1685	1546	1197	999	839	770	686
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1857. do 1931. iskazivano pod imenom Suhi Dolac i Donji Dolac u 1948. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Arheološki nalazi ukazuju da je Primorski Dolac bio naseljen Hrvatima i prije turske vladavine. Prema predaji naseljavanje Primorskog Dolca započelo je u 17. stoljeću, a župske knjige se vode od početka 18. stoljeća. Željeznička pruga Split-Siverić puštena je u promet 1877. godine. Jedna od baza za gradnju te pruge nalazila se u Primorskom Dolcu u naselju Bakovići. Ta građevina postoji i danas, a poznata je pod nazivom "Fratrova kuća" jer je u njoj godinama obitavao župnik. Primorski Dolac se najprije zvao Suhi Dolac ili "Suhi Dol". Ime Primorski je dobio kada su vodovodne cijevi stigle do Suhog Dolca oko 1927. godine. Od 1828. prostor općine nalazi se u sastavu Šibenske biskupije.

Gospodarstvo

Gospodarstvo je veoma slabo razvijeno, većina ljudi je bila ili jest zaposlena u Hrvatskim željeznicama, ostali su uglavnom zaposleni u vlastitim trgovinama ili uslužnim obrtima.

Poznate osobe

• Kristina Franić, hrvatska rukometna reprezentativka

Spomenici i znamenitosti

• Crkva svetog Ante na brdu Glavica iz 18. stoljeća
• Crkva Svetog Martina u Gornjem Dolcu iz 17. stoljeća

Obrazovanje

U mjestu je osnovna škola "Primorski Dolac" u koje dolaze i djeca iz okolnih mjesta.

Kultura

• KUD "Primorski Dolac" (2008.)

Šport

• NK Zagora Primorski Dolac

Vanjske poveznice

• Službene stranice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Primorski Dolac

Nedovršeni članak Primorski Dolac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.