Potres u Crnoj Gori 1979.
Potres u Crnoj Gori 1979. godine je bio najrazorniji potres na području današnje Crne Gore, tada dijelu SFR Jugoslavije.[5] Osim u Crnoj Gori, potres je izazvao žrtve i materijalnu štetu u Albaniji, te samo materijanu štetu na području Dubrovnika i juga Hrvatske.
| Potres u Crnoj Gori 1979. | |
|---|---|
  | |
| Epicentar | 42°02′N 19°10′E / 42.03°N 19.17°E |
| Nadnevak | 15. travnja 1979. |
| Vrijeme | 07:19:44 |
| Države | SR Crna Gora, SFRJ i NSR Albanija |
| Jačina | 6.9 Mw[1] |
| Intenzitet | X (ekstreman)[2] |
| Cunami | 0.6 m[3] |
| Dubina | 10 km[1] |
| Žrtve | 136 poginulih[4], 1000+ ozlijeđenih |
Potres
urediPotres magnitide 7 po Richterovoj ljestvici[5][4] i 9.[4][6] stupnjeva Mercallijevoj ljestvici dogodio se 15. travnja 1979. godine u 06:19[4] ili 06:30[6] UTC (07:19/07:30 po lokalnom vremenu), petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja.[5][4] Potres je trajao deset sekundi i najjače se osjetio duž crnogorske i albanske obale.
Posljedice u Crnoj Gori i Albaniji
urediBudvanski Stari grad je teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo osam je ostalo nedirnuto potresom. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. stoljeća također su teško oštećeni. Manastir Praskavica koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana je pretrpio velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su također oštećene.
Oštećen je i najmlađi grad na crnogorskoj obali, Herceg Novi. Dijelovi zidina Starog grada su pali u Jadran. Ulcinjski Stari grad, crnogorski centar kulturne baštine, je skoro potpuno uništen. Vjekovna Balšić kula u Ulcinju je srušena.
Preko 450 sela su sravnjena sa zemljom.[4] Osim toga, mnoga sela u regijama Crmnica, Grabalj, Krajina, Paštrovići bila su u opasnosti od potpuna rušenja.[6]
Dalje u unutrašnjosti, lakše su oštećeni Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd.[6]
Prema izvještaju UNESCO-a iz 1984. ukupno 1487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% crkve i svjetovni objekti. Trideset posto od ukupno oštećenih objekata je u potpunosti srušeno. Preko 1000 spomenika kulture je oštećeno, kao i tisuće umjetničkih djela i vrijedne zbirke.[6]
U potresu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori,[5][4] 35 u Albaniji,[4] a više od 100 000 ljudi ostalo je bez svojih domova.[6]
Posljedice u Hrvatskoj
urediPotres se na području južne Dalmacije osjetio intenzitetom VI-VII stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. U izvještaju o šteti utvrđeno je da je u tom potresu na prostoru Dubrovnika i Metkovića teško ili lakše oštećena 1071 građevina, od kojih su 33 fortifikacije (spomenik kulture), 106 sakralnih objekata, 45 objekata razne namjene i 885 stambenih objekata. U Dubrovniku je najviše oštećena stara gradska jezgra, dok je na području Konavla i Župe dubrovačke oštećeno 80% objekata, pretežito kuća. Stradalo je i područje Rijeke Dubrovačke, Slanog i Stona, gdje se urušio dio gradskih zidina.[7]
Područje grada Dubrovnika je nedugo nakon velikog potresa 24. svibnja 1979. pogodio i jedan manji, magnitude 6 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Ukupna šteta potresa u Hrvatskoj je 1980. procijenjena na 436 437 380 američkih dolara.[8]
Povezani članci
urediIzvori
uredi- ↑ a b ISC. 2015. ISC-GEM Global Instrumental Earthquake Catalogue (1900–2009). Version 2.0. International Seismological Centre
- ↑ USGS. 1. prosinca 2008. EXPO-CAT Earthquake Catalog. Version 2007–12. United States Geological Survey
- ↑ USGS. 4. rujna 2009. PAGER-CAT Earthquake Catalog. Version 2008_06.1. United States Geological Survey
- ↑ a b c d e f g h Zemljotres od 15. aprila 1979. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. rujna 2007. (Wayback Machine), pristupljeno 6. travnja 2009., pristupljeno 5. lipnja 2009.
- ↑ a b c d Crnogorski zemljotres ukroćen u Skoplju[neaktivna poveznica], Vijesti
- ↑ a b c d e f (en) Montenegro Earthquake: The Conservation of the Historic Monuments and Art Treasures, 1984., UNESCO
- ↑ NA DANAŠNJI DAN Jak potres 1979. godine pogodio Dubrovnik, pristupljeno 24. kolovoza 2020.
- ↑ Zavod za obnovu Dubrovnika - Potres 1979. i obnova Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. prosinca 2013. (Wayback Machine), pristupljeno 30. studenog 2013.