Nikola Tesla: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Nikola Tesla
nadopunio Nikola Tesla
Redak 48:
 
[[datoteka:Lightning_simulator_questacon02.jpg|desno|300px|mini|Izboj na [[Teslin transformator|Teslinom transformatoru]].]]
 
[[datoteka:Inductive charging of LG smartphone (2).jpg|desno|300px|mini|[[Bežični prijenos energije]] se sve više počinje primjenjivati za punjenje [[Pametni telefon|pametnih telefona]].]]
 
'''Nikola Tesla''' ([[Smiljan]], [[10. srpnja]] [[1856.]] - [[New York]], [[7. siječnja]] [[1943.]]) je hrvatski i američki [[znanstvenik]] i [[izumitelj]] svjetskog glasa. Rođen u [[Lika|Lici]], ali je gotovo cijeli život radio u [[SAD]]-u, gdje je i ostvario sve izume. [[Gimnazija|Gimnaziju]] je pohađao u [[Gospić]]u, potom u Rakovcu kraj [[Karlovac|Karlovca]], gdje je maturirao. Na Visoku tehničku školu u [[Graz]]u upisao se 1875. Godine 1881. radio je u Središnjem telegrafskom uredu u [[Budimpešta|Budimpešti]], a potom u Telefonskoj centrali, u kojoj je načinio niz tehničkih poboljšanja. U jesen 1882. zaposlio se u [[Pariz]]u u [[Thomas Alva Edison|Edisonovoj]] [[telefon]]skoj podružnici. Već je za vrijeme studija upozorio na nedostatke [[Istosmjerna struja|istosmjernoga]] [[elektromotor]]a. U Budimpešti je zamislio primjenu [[Izmjenična električna struja|višefaznih izmjeničnih struja]] za ostvarenje [[Okretno magnetsko polje|okretnoga magnetskoga polja]] koje bi uzrokovalo [[vrtnja|vrtnju]] u elektromotoru. U nastojanju da razvije zamišljeni sustav izmjeničnih struja, otišao je 1884. u SAD, gdje se s preporukom voditelja Edisonova predstavništva u Europi zaposlio kod [[Thomas Alva Edison|T. A. Edisona]], gdje je iznosio svoje zamisli o proizvodnji i isplativijem prijenosu izmjeničnih struja, ali nije nailazio na razumijevanje. Godine 1885. osnovao je Tesla u [[New York (grad)|New Yorku]] vlastitu tvrtku ''Tesla Electric Light and Manufacturing Company'' za proizvodnju električnih lučnica ([[lučna svjetiljka]]), a 1887. tvrtku ''Tesla Electric Company'', s [[laboratorij]]em, u kojem je najprije konstruirao elektromotore izmjenične struje. U jesen iste godine prijavio je prve [[patent]]e o proizvodnji i prijenosu višefaznih izmjeničnih struja i njihovoj primjeni za učinkovit pogon izmjeničnih [[elektromotor]]a. Tim je izumima pokazao da je za većinu primjena izmjenična struja znatno prikladnija od istosmjerne.
Line 119 ⟶ 121:
 
'''Teslin transformator''', '''rezonancijski transformator''' ili '''Teslina zavojnica''' je [[transformator]] za proizvodnju visokoga [[napon]]a (do nekoliko milijuna [[volt]]i) i izmjenične struje visokih frekvencija (10 do 300 k[[Hz]]) koji je izumio Nikola Tesla 1891. Primar Teslina transformatora sastoji se od [[Električna zavojnica|električne zavojnice]] načinjene od [[Žica|žice]] s malo zavoja, visokonaponskog [[Električni kondenzator|električnoga kondenzatora]] i [[Iskrište|iskrišta]]. [[Frekvencija]] [[titranje|titranja]] titrajnoga strujnoga kruga primara ovisi o [[Električni kapacitet|električnom kapacitetu]] kondenzatora i o [[Električni induktivitet|induktivnosti]] zavojnice. Sekundarna zavojnica ima vrlo velik broj zavoja od tanke žice, a nalazi se unutar primarne zavojnice kako bi prijenos [[energija|energije]] bio što bolji. Zavojnice ne sadrže [[Feromagnetizam|željeznu jezgru]] jer bi s njom, zbog visokih frekvencija Tesline struje, gubitci energije bili veliki. Električni se kondenzator električki nabija do napona od nekoliko kilo[[volt]]a s pomoću izvora izmjenične struje, najčešće s pomoću transformatora. Kada je kondenzator [[Električni naboj|električki nabijen]], [[strujni krug]] primara zatvara se preko iskrišta, kondenzator se prazni i nastaje visokofrekventno titranje (punjenje i pražnjenje kondenzatora kroz zavojnicu), a [[magnetsko polje]] primarne zavojnice [[Elektromagnetska indukcija|inducira]] napon u sekundarnoj zavojnici. Visoki naponi u Teslinu transformatoru stvaraju snažne iskre ili duge pramenove [[svjetlost]]i ako se na vrh sekundarne zavojnice stavi [[metal]]ni prsten ili [[toroid]], a mogu se pojaviti i drugi učinci, na primjer u blizini sekundara u [[Geisslerova cijev|Geisslerovim cijevima]] nastaje [[luminiscencija]], i kad one nisu povezane vodičima sa sekundarom. <ref> '''Teslin transformator (rezonancijski transformator, Teslina zavojnica)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69710], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
==== Teslina struja ====
{{glavni|Teslina struja}}
 
'''Teslina struja''' je [[frekvencija|visokofrekventna]] [[izmjenična električna struja]] nastala u sekundarnom strujnom krugu [[Teslin transformator|Teslina transformatora]]. Primjenjivala se u medicinskoj elektroterapiji (darsonvalizacija; prema francuskom fizičaru koji ju je koristio [[Jacques-Arsène d'Arsonval]]) jer [[električna struja]] frekvencije veće od 10 000 [[Hz]] ne izaziva kontrakcije [[mišić]]a. Nazvana je po Nikoli Tesli. <ref> '''Teslina struja''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69711], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Bežični prijenos energije ===
{{glavni|Bežični prijenos energije}}
 
'''Bežični prijenos energije''' ili '''bežično slanje energije''' je proces koji se odvija u bilo kojem sustavu gdje se [[električna energija]] prenosi od izvora do trošila, bez spajanja istih u [[električni krug]]. Bežični prijenos je savršen u slučajevima kada je potreban trenutan ili stalan prijenos energije, ali je spajanje žicama nezgodno, opasno ili nemoguće. Iako su osnovni principi u uba slučaja povezani, ovaj prijenos se razlikuje od bežičnog prijenosa informacija (kao na primjer u radiju), gdje je postotak energije koji je zaprimljen jedino bitan ako postane premali da bi se razlučio signal. S bežičnim prijenosom energije, učinkovitost je važniji uvjet što stvara važne razlike između ovih dviju [[tehnologija]].
 
 
== Zanimljivosti ==