Pelagićevo je općina u BiH formirana nakon Daytonskog sporazuma od jednog dijela prijeratne općine Gradačac (koja i danas postoji pod starim imenom). Nalazi se u Bosanskoj Posavini. Općina se sastoji od osam mjesnih zajednica, a površina je 178 km². Prema posljednjim podacima u općini živi 7.865 stanovnika.

Pelagićevo
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Sjedište Pelagićevo
Načelnik Slavko Tešić
Površina 178 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

7.865
43,2/km²
Pošta 76 256

Zemljopis

uredi

Na području općine nalazi se istoimeno jezero Pelagićevo koje je nastalo iskopavanjem građevinskog materijala za potrebe izgradnje ceste.

Stanovništvo

uredi

Od 9 naselja koja čine ovu općinu; Hrvati su bili većina u 6, a Srbi u samo 3; samom Pelagićevu, Samarevcu i Porebricama.


Stanovništvo prostora općine Pelagićevo
godina popisa 2013. 1991. u promijenjenim granicama
Hrvati 1.850 (35,55%) 6.224 (42,13%)
Bošnjaci 13 (0,25%) 18 (0,12%)
Srbi 3.330 (63,79%) 7.667 (51,89%)
ostali i nepoznato 27 (0,52%) 866 (5,86%)
ukupno 5.220 14.775

Pelagićevo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

uredi
Pelagićevo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 2.968 (96,70%) 3.103 (96,54%) 3.340 (98,29%)
Hrvati 16 (0,52%) 22 (0,68%) 36 (1,05%)
Muslimani 4 (0,13%) 5 (0,15%) 6 (0,17%)
Jugoslaveni 47 (1,53%) 47 (1,46%) 0
ostali i nepoznato 34 (1,10%) 37 (1,15%) 16 (0,47%)
ukupno 3.069 3.214 3.398

Naseljena mjesta

uredi

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav novoformirane oćine Pelagićevo (Republika Srpska) ušla su naseljena mjesta:

Blaževac, Donje Ledenice (dio), Donja Tramošnica (dio), Gornje Ledenice (dio), Gornja Tramošnica (dio), Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Porebrice (dio), Samarevac i Turić (dio).

Uprava

uredi

Povijest

uredi

Naselje je do sredine 20.stoljeća nosilo naziv Gornji Žabar.

Gospodarstvo

uredi

Pelagićevo je trenutačno jedna od najsiromašnijih općina u BiH, bez obzira na činjenicu da je taj prostor prije rata spadao u najrazvijenije dijelove bivše države. Tome najviše doprinosi nenaseljenost velikog dijela općine, koja je dijelom uzrokovana protjerivanjem Hrvata s tog područja, vlasnika oko 80% zemljišta u općini Pelagićevo (u Tramošnici, Turiću, Blaževcu i drugim napuštenim naseljima).

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Sport

uredi

Izvor

uredi
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Pelagićevo koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Pelagićevo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.