Pasati

Pasati su stalni planetarni vjetrovi (pušu tijekom cijele godine istog smjera na velike udaljenosti).

Opis pasata

Pušu iz područja suptropskih zemljopisnih širina (oko obratnica) prema ekvatoru. Nastaju zbog planetarne razlike u tlaku zraka (u prostoru oko obratnica je cijele godine visoki tlak zraka, a oko ekvatora niski). Pušu u cijelom području Zemlje u blizini ekvatora osim u jugoistočnoj i južnoj Aziji gdje umjesto njih pušu monsuni.

Pasati su na sjevernoj Zemljinoj polutci sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog. Skretanje pasata se događa zbog Zemljine rotacije (da nje nema, pasati bi puhali u smjeru sjever-jug). U višim slojevima atmosfere pušu vjetrovi antipasati suprotnog smjera.

Pasati su jači i pravilniji na Zemljinoj južnoj polutci (na njoj prevladava more, dok na sjevernoj polutci kopnene mase utječu na smjer i jačinu pasata). U pravilu su pasati koji dolaze s mora vlažni, a s kopna suhi (npr. jugoistočnoj Africi jugoistočni pasat s Indijskog oceana donosi padaline, dok sjeveroistočnoj Africi sjeveroistočni pasat koji puše iz Azije donosi sušu).

U doba jedrenjaka su pasati bili značajni za plovidbu (posebno iz Europe u Ameriku). Naziv im dolazi od španjolske riječi pasar=proći.