Parnoprstaši

Parnoprstaši (Cetartiodactyla, Artiodactyla) su red viših sisavaca (Eutheria). Obuhvaćaju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica šupljorošci, imaju vrlo velik gospodarski značaj.

Parnoprstaši
Ženka žirafe s mladuncem
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Cetartiodactyla Owen, 1848.
Porodice
Antilocapridae Bovidae Camelidae Cervidae Giraffidae Hippopotamidae Moschidae Suidae Tayassuidae Tragulidae
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike

Osobine

Parnoprstaši su dobili ime jer imaju parni broj prstiju, dva ili četiri. Srodnost među pojedinim grupama uočio je zoolog Richard Owen u 19. stoljeću i uveo nazive "neparnoprstaši" i "parnoprstaši". Uzdužna os noge nalazi se kod parnoprstaša između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod fosilnih predstavnika a kod današnjih parnoprstaša potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod vodenkonja koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Kod velikog broja parnoprstaša, kao, npr. jelena, antilope, goveda i koze drugi i peti prst su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica parnoprstaša, kao kod deva i žirafa je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.

Podrijetlo

Kao i mnogi dugi sisavci, parnoprstaši su se pojavili prije oko 54 milijuna godina u vrijeme ranog eocena. Ti rani parnoprstaši s četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima bilja kao i lišćem. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 milijuna godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili nepreživači (Suina), Tylopodi i preživači (Ruminantia).

Sistematika

Anatomija probavnog trakta parnoprstaša je podloga za njihovu podjelu. Svinje, pekariji i vodenkonji imaju želudac podijeljen na dva odnosno tri dijela, i probavljaju ju direktno, bez preživanja. Radi toga su svrstani u nepreživače. Svi drugi parnoprstaši preživaju. Prema današnjim spoznajama, ta se sposobnost razvila dva puta, nezavisno jedna od druge. Radi toga se danas deve ne ubrajaju prave preživače, nego u Tilopode.

• Podred nepreživači, svinjoliki (Suina)

• porodica pravih svinja (Suidae)
• porodica pekarija (Tayassuidae)
• porodica vodenih konja (Hippopotamidae)

• Podred Tylopoda

• porodica deva (Camelidae)

• Podred preživači (Ruminantia)

• porodica žirafe (Giraffidae) dvije vrste žirafa i okapi
• porodica moškavaca (Moschidae) (ponekad nazivani i mošusni jeleni)
• porodica patuljastih moškavaca (Tragulidae)
• porodica rašljoroge antilope (Antilocapridae) s jednom vrstom rašljoroga antilopa
• porodica jelena (Cervidae)
• porodica šupljorožaca (Bovidae) u koju se ubrajaju goveda, antilope, ovce, koze i sl.

I kitovi vode podrijetlo od parnoprstaša. U vrijeme klasične sistematike, oni su tvorili zaseban red. Međutim, danas ih se uključuje u kladogram parnoprstaša. Slijedi pojednostavljeni prikaz filogenetske sistematike parnoprstaša:

Artiodactyla (parnoprstaši)
 |-- Suina (nepreživači)
 |    |-- N.N.
 |    |    |-- Hippopotamidae (vodenkonji)
 |    |    `-? Cetacea (kitovi)
 |    `-- Suoidea (svinje i pekariji)
 `--Selenodontia
     |-- Tylopoda (deve, tilopodi)
     `-- Ruminatia (preživači)
          |-- Tragulidae (patuljasti moškavci)
          `-- Pecora (životinje s obrambenim rogovima)
               |-- Giraffidae (žirafa i okapi)
               `-- N.N.
                    |-- Cervoidea
                    |    |-- Moshidae (moškavci ili mošusni jeleni)
                    |    `--N.N.
                    |        |-- Antilocapridae (rašljoroge antilope)
                    |        `-- Cervidae (jeleni)
                    `-- Bovidae (šupljorošci ili životinje šupljih rogova)

Izumrli rodovi

• Archaeotherium je izmurli rod iz porodice: Entelodontidae; Leidy (1850.)