Omotni papir, karton i ljepenka proizvode se uglavnom od starog papira (u prosjeku stari papir čini oko 80% sirovine), ali i od poluceluloze, sulfitne i sulfatne celuloze. Od omotnih se papira traži velika čvrstoća na kidanje, otpornost prema savijanju, dobra rastezljivost i neprobojnost. Kao materijal za pakiranje (ambalažu), papir se upotrebljava više od bilo kojeg drugog konkurentnog materijala.[1]

Natronski ili kraft papir je svojstven po smeđoj boji.
Papir za valovitu ljepenku se upotrebljava za izradu valovitog sloja u proizvodnji valovite ljepenke ili kartona.
Prešani papir ili prešpan upotrebljava se u elektroindustriji kao materijal za izolaciju.

U omotni ili ambalažne papire ubrajaju se:

  • prosti papir za zamatanje ili šrenc papir, slabih mehaničkih svojstava i lošeg izgleda, upotrebljava se za pakiranje, a najviše kao unutarnji ravni sloj u valovitom kartonu;
  • papir za valovitu ljepenku ili fluting papir, izrazite krutosti, služi za izradbu valovitoga sloja u valovitom kartonu (kartonska ambalaža);
  • kraft papir, od dugih četinjačkih vlakana sulfatne celuloze, najboljih je mehaničkih svojstava, služi za izradbu papirnih vreća i kao ravni sloj valovitoga kartona;
  • natronski papir, po kvaliteti sličan kraft papiru, ali manjih gramatura, koristi se za izradu konzumnih vrećica i ljepljivih papirnih vrpca.[2]

Podjela

uredi

Natronski papir

uredi

Natronski papir ili kraft papir se proizvodi od nebijeljene ili bijeljene sulfatne celuloze s veoma velikom čvrstoćom na istezanje. Svojstven je po smeđoj boji. Natronski papir za izradu vreća keljen je i vodootporan, strojnogladak ili jednostrano gladak, gramature oko 80 g/m2. Natronski papir manje gramature (od 20 do 30 g/m2) služi kao kabelski, toaletni ili kao omotni papir za posebne svrhe, a najtanji (od 6 do 12 g/m2) kao kondenzatorski papir.

Papir za valovitu ljepenku

uredi

Papir za valovitu ljepenku ili fluting papir je sirovi papir koji se upotrebljava za izradu valovitog sloja u proizvodnji valovite ljepenke. Izrađuje se od poluceluloze, kemijske drvenjače, starog papira, drvne celuloze, slame i njihovih mješavina u gramaturi od 112 do 150 g/m2. Njegova se kvaliteta ocjenjuje otpornošću valovitog sloja prema tlačenju.

Prosti papir za zamatanje

uredi

Prosti papir za zamatanje ili šrenc papir (njem. Schrenzpapier) je nekvalitetan papir izrađen od nesortiranog starog papira, gramature veće od 80 g/m2. Upotrebljava se kao omotni papir, za izradu ambalažnih vrećica, a u većim gramaturama služi kao ravni sloj u proizvodnji valovitog kartona.

Papir za vreće

uredi

Papir za vreće je punokeljen i vodootporan papir, gramature od 70 do 90 g/m2, otporan na savijanje i probijanje. Upotrebljava se za proizvodnju velikih višeslojnih vreća sadržine i do 50 kilograma.

Smeđi omotni papir

uredi

Smeđi omotni papir je grubi smeđi papir izrađen od smeđe drvenjače, većinom jednostrano gladak ili obostrano satiniran, gramature od 40 do 150 g/m2. Za pakovanje osjetljive staklene i porculanske robe upotrebljava se jednostrano gladak omotni svileni papir manje gramature (od 20 do 22 g/m2).

Crni papir

uredi

Crni papir je strojnogladak ili satinirani papir, potpuno neproziran za svjetlo. Služi kao zaštitni materijal za umotavanje fotografskih filmova, ploča i papira. Crni papir kao pakiranje za šivaće igle oštro je satiniran i slabije obojen.

Fascikleni karton

uredi

Fascikleni karton je bezdrvni ili srednje fini, punokeljeni karton, gramature od 250 do 350 g/m2. Izrađuje se kao strojnogladak ili satinirani jednostrano gladak, vrlo je krut i veoma čvrst na cijepanje i pregibanje. Služi za odlaganje spisa i u druge slične svrhe.

Prešani papir

uredi

Prešani papir ili prešpan (njem. Preßspan) je karton ili ljepenka velike čvrstoće i gustoće, jednolike debljine i vrlo glatke površine. Upotrebljava se za izradu omota za bilježnice, za fascikle i pregradne kartone, a u elektroindustriji kao materijal za izolaciju.

Havana papir

uredi

Havana papir je pergaminu sličan celulozni omotni papir sa staklastom prozirnošću i s gramaturom od 40 do 50 g/m2.

Koričar

uredi

Koričar je papir ili karton s velikom otpornošću na savijanje. Izrađuje se u gramaturi od 150 do 300 g/m2 kao bezdrvni ili srednjefin, bijel ili obojen, punokeljen, profiliran, satiniran, strojno ili jednostrano gladak. Služi za izradu korica tankih brošura, zaštitnih omota knjiga i tako dalje.

Izvori

uredi
  1. "Tehnička enciklopedija" (Papir), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  2. papir, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.