Nijemci u Hrvatskoj

Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 2.965 Nijemaca, od čega najviše u Osječko-baranjskoj županiji.

Nijemci u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
2.965[1]
Značajna područja naseljavanja
Osječko-baranjska županija 813
Grad Zagreb 364
Istarska županija 226
Splitsko-dalmatinska županija 220
Primorsko-goranska županija 213
Jezik
Hrvatski jezik - Njemački jezik
Vjera
katolici i protestanti

Podunavske Švabe se odnosi na Nijemce iz Vojvodine, Baranje i Slavonije


Kretanje broja Nijemaca

uredi
Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Nijemaca
- 1931. 98.990
Narodna Republika Hrvatska 1948 10.144
1953. 11.248
1961. 4.214
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 2.719
1981. 2.175
Republika Hrvatska 1991. 2.635
2001. 2.902
2011. 2.965
(Statistički zavod Hrvatske)[2]

Popis stanovništva 2001. godine

uredi
Županija Nijemaca Ukupni postotak
Osječko-baranjska 964 33,22%
Zagreb 288 9,93%
Splitsko-dalmatinska 260 8,96%
Primorsko-goranska 213 7,35%
Istarska 180 6,20%
Vukovarsko-srijemska 171 5,9%
Zadarska 139 4,8%
Dubrovačko-neretvanska 99 3,41%
Bjelovarsko-bilogorska 84 2,9%
Požeško-slavonska 78 2,7%
Zagrebačka 75 2,59%
Brodsko-posavska 75 2,59%
Sisačko-moslavačka 54 1,86%
Šibensko-kninska 44 1,52%
Varaždinska 40 1,39
Krapinsko-zagorska 34 1,17%
Karlovačka 34 1,17%
Koprivničko-križevačka 26 0,89%
Međimurska 20 0,7%%
Virovitičko-podravska 18 0,63%
Ličko-senjska 6 0,21%
Ukupno 2.902 100%
(Popis stanovništva 2001. godine)[3]

Drugi svjetski rat

uredi

Godine 1944. je AVNOJ zaključio da njemačku manjinu, paušalno optuženu za suradnju s okupacijskim vlastima, treba izvlastiti. U jugoslavenskim je logorima umrlo 51.000 žena, djece i staraca od sveukupnih 64.000 njemačkih civilnih žrtava, a više od 40.000 njih registrirano je imenom i prezimenom. Logori bili su zapravo logori za likvidaciju, a bilo ih je ukupno osam, u Bačkoj: Bački Jarak, Gakovo i Kruševlje, u Hrvatskoj u Krndiji i Valpovu, u Banatu Knićanin i Molin i u Srijemu u Srijemskoj Mitrovici.[4]

Prema popisu pučanstva iz 1931. u Jugoslaviji je živjelo 497.000 Nijemaca. Na popisu iz 1948. godine Nijemaca je svega 54.000. Na području Hrvatske živjelo je 1948. godine samo 10.000 Nijemaca umjesto očekivanih 109.000 (prema procijenjenom prirastu) u odnosu na 99.000 iz 1931. godine. Do 1961. taj se broj Nijemaca u Hrvatskoj smanjio na 4200 osoba. Egzodusom Nijemaca u Hrvatskoj je Evangelička crkva izgubila i većinu svojih vjernika. Zagrebački evangelički biskup Philipp Popp je 1945. godine bio optužen od komunističkih vlasti za kolaboraciju i pogubljen.[5]

Njemačka naselja u Slavoniji 1910. godine

uredi

Vidite još i:

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  3. Popis stanovništva 2001. godine
  4. Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2009. Pristupljeno 23. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Ludwig Steindorff, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2006.