Nitrat

(Preusmjereno s Nitrati)

Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline.[1] Opća je formula nitrata u obliku soli: MINO3 ili MII(NO3)2, u kojima su MI i MII jednovalentne, ondosno dvovalentne skupine ili atomi, najčešće natrija, kalija, amonija i kalcija. Opća je formula organskih nitrata u obliku estera R-ONO2, u kojoj je R alkilna skupina. Sastoji od jednog dušikovog i tri kisikova atoma. Nitratni ion je višeatomski ion molekulske formule NO3- i molekulske mase 62,0049. To je konjugirana baza dušične kiseline, a sastoji se od jednog središnjeg dušikovog atoma okruženog trima jednakim kisikovim atomima u trigonalnom planarnom uređenju.

Mapa elektrostatskih potencijala nitratnog iona. Crvena područja imaju negativniji potencijal nego žuta. Kisikovi atomi nose glavninu negativnog naboja.
Struktura i vezanje unutar nitratnog iona. N-O veze su jednake duljine i jačine.

Nitrate proizvode brojne vrste nitrificirajućih bakterija u prirodnom okolišu koristeći amonijak ili ureu kao izvor dušika, a industrijski se soli pripravljaju reakcijom dušićne kiseline s odgovarajućim bazama, a esteri nitriranjem.[1] Nalazišta su im vezana za ležišta halogenida.

Služe kao:

  1. Umjetna gnojiva (npr. kalijev nitrat, amonijev nitrat, magnezijev nitrat i kalcijev nitrat),
  2. Eksplozivi, (npr. titintrotoluen, nitroglicerol)
  3. Kemikalije i dr.[1]

Kemijska svojstva

uredi

Tipična su im svojstva higroskopnost i topljivost, zbog čega mogu nastati jedino u suhim i vrućim područjima. Nastaju hidatogeno i organogeno, najčešće cvjetanjem tla u obliku prevlaka i kora.

Najčešći minerali

uredi

Izvor

uredi
  1. a b c nitrati | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 24. listopada 2021.