Nitrat

Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline. Opća je formula nitrata u obliku soli: M^INO₃ ili MII(NO3)2, u kojima su M^I i M^II jednovalentne, ondosno dvovalentne skupine ili atomi, najčešće natrija, kalija, amonija i kalcija. Opća je formula organskih nitrata u obliku estera R-ONO₂, u kojoj je R alkilna skupina. Sastoji od jednog dušikovog i tri kisikova atoma. Nitratni ion je višeatomski ion molekulske formule NO₃^- i molekulske mase 62,0049. To je konjugirana baza dušične kiseline, a sastoji se od jednog središnjeg dušikovog atoma okruženog trima jednakim kisikovim atomima u trigonalnom planarnom uređenju.

Mapa elektrostatskih potencijala nitratnog iona. Crvena područja imaju negativniji potencijal nego žuta. Kisikovi atomi nose glavninu negativnog naboja.

Struktura i vezanje unutar nitratnog iona. N-O veze su jednake duljine i jačine.

Nitrate proizvode brojne vrste nitrificirajućih bakterija u prirodnom okolišu koristeći amonijak ili ureu kao izvor dušika, a industrijski se soli pripravljaju reakcijom dušićne kiseline s odgovarajućim bazama, a esteri nitriranjem. Nalazišta su im vezana za ležišta halogenida.

Služe kao:

1. Umjetna gnojiva (npr. kalijev nitrat, amonijev nitrat, magnezijev nitrat i kalcijev nitrat),
2. Eksplozivi, (npr. titintrotoluen, nitroglicerol)
3. Kemikalije i dr.

Kemijska svojstva

Tipična su im svojstva higroskopnost i topljivost, zbog čega mogu nastati jedino u suhim i vrućim područjima. Nastaju hidatogeno i organogeno, najčešće cvjetanjem tla u obliku prevlaka i kora.

Najčešći minerali

• Nitronatrit (čilska salitra)
• Nitrokalit (kalijeva salitra)