Nacrt:Krešimir Berto Balabanić

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori. Zadnja izmjena: Hijerovit (razgovor | doprinosi) prije 2 sekunde. (osvježi)

Krešimir Berto Balabanić

Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava)Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.

Krešimir Berto Balabanić

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Krešimir Berto Balabanić
Berto u mlađim danima
Rođenje	20. srpnja 1909., Kolan, otok Pag
Smrt	25. listopada 1987., Kolan, otok Pag
Supruga	Stoše r. Zubović
Djeca	Marija (1938.), Josip (1939.), Ivan (1941.), Šime (1944.)
Portal o životopisima

Krešimir Berto Balabanić (Kolan, 10. srpnja 1909. - 25. listopada 1987.) bio je šire poznat pučki pjesnik s Paga, a njegov rad i djelo se proučava i predaje studentima na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Napisao je na tisuće stihova, uglavnom u narodnom desetercu, a pjesme su mu tiskane u knjigama:

• Hrvatskoga težaka kob. O 430. obljetnici seljačke bune M. Gubca
• Vila Hrvatica
• Radovan i Ljudmila
• Duhovna oporuka

Životopis

Rođen 20. srpnja 1909. u Kolanu, umro 25. listopada 1987. u Kolanu.

Rad i djelo

Krešimir Berto Balabanić vrlo je rano počeo pisati pjesme. Prvu pjesmu napisao je 1928. godine nakon atentata na Stjepana Radića i Đuru Basaričeka u beogradskoj skupštini. Kako u to vrijeme nije bilo popularno pisati o toj temi, za Berta su se počeli zanimati žandari te je on tu pjesmu spalio.

Od 1930-ih do 1960-ih godina Berto nije bio previše aktivan, što je i razumljivo obzirom na vremena represije.^{[tko kaže?]} Krajem 60-ih godina dolazi do buđenja nacionalnog identiteta i osjeća se dah Hrvatskog proljeća te Berto opet počinje aktivno pisati. Godine 1969., nakon dugačke pauze, piše poemu Naše more povodom 900. obljetnice darovnice kralja Petra Krešimira IV.