Modena

Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni
	<img src="//up.wiki.x.io/wikipedia/commons/thumb/d/d0/Flag_of_UNESCO.svg/25px-Flag_of_UNESCO.svg.png" decoding="async" width="25" height="17" class="mw-file-element" data-file-width="900" data-file-height="600"> Svjetska baština – UNESCO
	<img alt="}}" src="//up.wiki.x.io/wikipedia/commons/thumb/e/ea/Modena01.jpg/300px-Modena01.jpg" decoding="async" width="300" height="400" class="mw-file-element" data-file-width="768" data-file-height="1024">
Država	<img src="//up.wiki.x.io/wikipedia/commons/thumb/0/03/Flag_of_Italy.svg/24px-Flag_of_Italy.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" data-file-width="1500" data-file-height="1000"> Italija
Godina uvrštenja	1997. (21. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:827

Modena

Regija:	Emilia-Romagna
Pokrajina:	Modena (MO)
Koordinate:	44°38′N 10°55′E / 44.633°N 10.917°E / 44.633; 10.917
Visina:	34 m
Površina:	183,23 km²
Stanovništvo:	186,493 (30. travnja 2012.)
Gustoća stanovništva:	1.017,81 stan./km²
Poštanski broj:	41121-41126
Pozivni broj:	059
ISTAT-broj:	036023
Svetac zaštitnik:	Sveti Geminian
Modena Modena na zemljovidu Italije
Službena stranica:	www.comune.modena.it

Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro. Industrijsko je središte od čega se ističe automobilska industrija.

Povijest

Grb Vojvodstva Modena

Duždeva palača u 18. st., negdašnje sjedište Vojvodstva Modena

Modena je drevno naselje Etruščana koje u 3. st. pr. Kr. naseljavaju Romani i daju joj latinsko ime Mutina, da bi od 183. pr. Kr. bila rimskom kolonijom. U ranom srednjem vijeku stradava u provalama barbara, da bi u 9. stoljeću postala franačka grofovija. U 13. stoljeću Modena je autonomna komuna i članica Lombardske lige gradova. God. 1288. Modenom je zagospodarila velikaška obitelj d'Este, koja je (od 1452. kao vojvodstvo Modena) drži do 1796. godine. Za Napoleonovih osvajanja ulazi u sastav Cisalpinske Republike, a 1805. godine Kraljevine Italije. Nakon pada Napoleona, od 1814. godine, Modenom vladaju Habsburgovci. God. 1860. plebiscitom je priključena Kraljevini Italiji. U 20. stoljeću dolazi do snažnog razvoja industrije.

Znamenitosti

Duždeva palača danas

Veličanstvena katedrala u Modeni (12. stoljeće), djelo dvaju umjetnika, arhitekta Lanfranca i kipara Wiligelmusa, je vrhunski primjer rano-romaničke arhitekture i spoja sakralne i svjetovne gradnje. Sa svojim trgom (Piazza Grande) i visokim tornjem utjelovljuje vjeru svojih graditelja, ali i moć vladajuće obitelji Canossa koja ju je naručila. Ovim djelom suradnje dvaju umjetnika postignuta je nova veza arhitekture i kiparstva koja će vladati u romaničkoj umjetnosti. Njezin gotički kampanil (samostalni zvonik) (1224. – 1319.) je prozvan Torre della Ghirlandina zbog brončanog vijenca koji okružuje vodeni sat.

Veliki trg (Piazza Grande) uokviruje Gradska vijećnica iz 17. i 18. stoljeća, izgrađena na mjestu nekoliko vijećnica koje vuku korijene još od 1046. godine. Ona s katedralom čini jezgru zaštićene UNESCO-ove svjetske baštine u Modeni.^[1]

Duždeva palača ili Palača d'Este na trgu sv. Augustina je, zajedno s obližnjom bolnicom, izgrađena kao hostel za siromašne i primjer je civilne gradnje u 18. stoljeću. Započeo ju je Franjo I. d'Este 1634. godine, a završio Franjo V. d'Este, bila je sjedište Dvora Este od 17. – 19. stoljeća. Palača je izgrađena na mjestu starijeg Dvorca Este na tada periferiji grada. Iako ju je službeno gradio Bartolomeo Avanzini, pretpostavlja se da su na njen plan i konačan izgled ujecali tadašnji najveći arhitekti kao Pietro da Cortona, Bernini i Francesco Borromini. Danas se u njoj nalazi nekoliko muzeja:

Galerija Estense s djelima brojnih umjetnika (Tintoretto, Paolo Veronese, Guido Reni, Correggio, Cosmé Tura i braća Carracci) od kojih su najpoznatiji portreti Franje I. d'Este u skulpturi (Gian Lorenzo Bernini) i jedno platno (Diego Velazquez);
Knjižnica Estense je jedna od najvažnijih u Italiji;
Muzej srednjeg vijeka i moderne umjentosti;
Pokrajnski muzej Ujedinjenja (Risorgimento);
Muzej nadgrobnih spomenika obitelji Este;
Galerija Graziosi;
Arheološki i etnološki muzej.

Piazza Grande u Modeni s katedralom, tornjem i gradskom vijećnicom.

Šport

Modena ima dugu sportsku tradiciju, većinom u motociklizmu kao rodno mjesto Enza Ferrarija, osnivača motociklističkog tima i proizvođač automobila u susjednom Maranellu. Ferrari 360 Modena je dobio ime prema gradu. Modena je poznata u svijetu kao Glavni grad superautomobila jer se u blizini proizvode Maserati, Lamborghini, Pagani, a donedavno i Bugatti i De Tomaso. Odbojka je također važna u Modeni; klub Panini Modena je osvojio 11 državnih prvenstava, 4 lige prvaga i pregršt drugih trofeja.

Nogomentni klub Modena F. C. je osnovan 1912. godine i trenutno je u talijanskoj ligi Serie B, nakon što je proveo dvije godine u prvoj ligi (Serie A) od 2004. godine. Boje kluba su žuta i plava. Modena F.C. je jedina ekipa koja je osvojila anglo-talijanski kup (Anglo-Italian Cup) dva puta (1981. i 1982.).

Iz Modene je Panini Grupa, najpoznatiji svjetski proizvođač nogometnih sličica.

Poznate osobe

Guarino Guarini, barokni arhitekt
Enzo Ferrari, proizvođač automobila i sportski vozač
Luciano Pavarotti, operni pjevač, tenor.

Prijateljski gradovi

Bilješke

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Modena

↑ UNESCO-ov opis svjetske baštine u Modeni

Vanjske poveznice

Fotografije Modene Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2009. (Wayback Machine)
Katedrala u Modeni^{[neaktivna poveznica]}

[1] UNESCO-ov opis svjetske baštine u Modeni

[1]

Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni
Svjetska baština – UNESCO

Država	Italija
Godina uvrštenja	1997. (21. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:827