Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na hrvatsko pravosuđe i razvoj digitalnog društva.

Godine 2020. predsjednik Vlade RH Andrej Plenković nakon parlamentarnih izbora za vrijeme pandemije COVID-19 odlučio je ministarstvo pravosuđa spojiti s Ministarstvom uprave RH, a formiranjem 16. Vlade tom je ministarstvu pripojen i sektor „digitalne transformacije”, zadužen za digitalizaciju državnih usluga.[1]

Pravosudna djelatnost ministarstva uključuje područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja. ustrojstvo i rad te stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu;

  • sudske i javnobilježničke pristojbe;
  • međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći;
  • izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija, pomilovanja i uvjetne otpuste;
  • informatizaciju pravosuđa.

Ministarstvo vrši nadzor nad obavljanjem poslova uprave u tijelima sudbene vlasti, državnom odvjetništvu i tijelima za vođenje prekršajnog postupka.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na:

  • pravo vlasništva;
  • imovinskopravne poslove u vezi s izvlaštenjem i drugim ograničenjima vlasništva; *imovinskopravne poslove glede građevinskoga, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, komasaciju, promet zemljišta i zgrada te dio agrarnih operacija koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave;
  • imovinu stranih državljana,
  • poslove naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave, te poslove koji se odnose na sukcesiju imovine, prava i obveza bivše SFRJ.

Ministri

uredi
Ministar Početak mandata Kraj mandata
Branko Babac 28. lipnja 1990. 17. srpnja 1991.
Bosiljko Mišetić 2. kolovoza 1991. 14. svibnja 1992.
Ivan Milas 6. lipnja 1992. 12. kolovoza 1992.
Ivica Crnić 12. kolovoza 1992. 18. svibnja 1995.
Miroslav Šeparović 18. svibnja 1995. 20. travnja 1998.
Milan Ramljak 14. svibnja 1998. 13. travnja 1999.
Zvonimir Šeparović 15. travnja 1999. 27. siječnja 2000.
Stjepan Ivanišević 27. siječnja 2000. 27. rujna 2001.
Ingrid Antičević-Marinović 28. rujna 2001. 23. prosinca 2003.
Vesna Škare Ožbolt 23. prosinca 2003. 9. veljače 2006.
Ana Lovrin 10. veljače 2006. 10. listopada 2008.
Ivan Šimonović 10. listopada 2008. 7. srpnja 2010.
Dražen Bošnjaković 7. srpnja 2010. 23. prosinca 2011.
Orsat Miljenić 23. prosinca 2011. 22. siječnja 2016.
Ante Šprlje 22. siječnja 2016. 27. travnja 2017.
Dražen Bošnjaković 9. lipnja 2017. 23. srpnja 2020.

Poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Vlada Republike Hrvatske - Plenković: Digitalna transformacija jedan od prioriteta Vlade. vlada.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.

Vanjske poveznice

uredi