Mercedes Wrischer
Mercedes Wrischer (5. veljače 1929., Beograd – 3. prosinca 2011., Zagreb) bila je hrvatska znanstvenica i pionirka elektronske mikroskopije čiji je rad značajno oblikovao područja biologije stanica i ultrastrukturnih istraživanja.
| Mercedes Wrischer | |
 | |
| Rođenje | 5. veljače 1929. Beograd, Kraljevina SHS |
|---|---|
| Smrt | 3. prosinca 2011. Zagreb, Republika Hrvatska |
| Polje | Biologija (elektronska mikroskopija, biologija stanica) |
| Institucija | Institut "Ruđer Bošković", Prirodoslovno-matematički fakultet (Sveučilište u Zagrebu) |
| Istaknute nagrade |
|
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediWrischer je rođena u Beogradu, u obitelji željezničara. Obrazovanje je započela u Njemačko-srpskoj školi u Beogradu, a nastavila u Zagrebu, gdje je završila Prirodoslovno-matematički fakultet. Već tijekom studija pokazivala je interes za mikroskopiju i istraživanja ultrastrukture stanica, što će obilježiti njezin znanstveni rad.[1]
Svoju znanstvenu karijeru započela je na Institutu „Ruđer Bošković”,[2] gdje je radila pod mentorstvom prof. Teodora Varićaka. Doktorirala je 1962. godine obranom disertacije na temu elektronsko-mikroskopskih istraživanja nekrobioze stanica. Tijekom karijere intenzivno je surađivala s istaknutim znanstvenicima poput prof. Zvonimira Devidéa i prof. Nikole Ljubešića, s kojima je razvijala metode elektronske mikroskopije i doprinijela istraživanju ultrastrukture biljnih i životinjskih stanice.[3]
Wrischer je 1965. godine postala dobitnica prestižne Humboldtove stipendije, koja ju je odvela na specijalizaciju na Sveučilišta u Heidelbergu i Freiburgu u Njemačkoj, gdje je radila s prof. Peterom Sitteom,[4][5] jednim od vodećih stručnjaka za staničnu biologiju. Tijekom svog boravka razvijala je metodu autoradiografije visoka razlučivanja i objavila radove koji su prepoznati na međunarodnoj razini.[2][6]
Kao dugogodišnja voditeljica Laboratorija za elektronsku mikroskopiju na Institutu „Ruđer Bošković“,[7] Wrischer je istraživala ultrastrukturu kloroplasta, plastida i citoplazmatskih uklopina u biljnim i životinjskim stanicama. Naročito je zapažen njen rad na ultrastrukturi Golgijevog aparata, endoplazmatskog retikuluma i mitohondrija. Istaknula se i kao autorica prve elektronsko-mikroskopske snimke virusa u Hrvatskoj te kao mentorica brojnim mladim znanstvenicima.[8]
Posvećena joj je monografija Mercedes Wrischer: Život pod mikroskopom.
Izvori
uredi- ↑ Hudolin et al. 2024., str. 7–11.
- ↑ a b Devidé, Zvonimir. 1994. Prof. dr. Mercedes Wrischer (prigodom 65. obljetnice života). Acta Botanica Croatica. 53: 161–173
- ↑ Hudolin et al. 2024., str. 27–36.
- ↑ Devidé, Zvonimir. 2010. Celebrating the eightieth birthday of Professor Peter Sitte. Acta Botanica Croatica. 69: 137–146
- ↑ Professor Peter Sitte Njemačko botaničko društvo
- ↑ Hudolin et al. 2024., str. 28-29.
- ↑ Wrischer, Mercedes. Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje), Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 25. studenoga 2024.
- ↑ Hudolin et al. 2024., str. 42–43.
Literatura
uredi- Hudolin, Dominik; Lepeduš, Hrvoje; Ljubešić, Nikola. 2024. MERCEDES WRISCHER: Život pod mikroskopom. Biografija znanstvenice. Filozofski fakultet u Osijeku. Osijek. ISBN 978-953-314-198-5
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mercedes Wrischer |